Kasni mraz uzdrmao agrar mediteranske Hercegovine: Struka preporučuje osiguranje usjeva i ponovo duhan!

2074

Situacija nakon kasnog mraza u agraru mediteranskog dijela Hercegovine, postaje kritična. Cijela sezona je došla u pitanje. Zoran primjer za to je rani krumpir, najavljivan je urod i preko 5.000 tona, od čega bi se polovica plasirala u izvoz.

Od izvoza, do prvih dana lipnja, nije bilo ništa. Povrtlari priznaju da je uz manji urod i kvaliteta ispod očekivanja. Stradali su vinogradi, prema riječima Marka Ivankovića, direktora Federalnog agromediteranskog zavoda, od 10 posto u Popovu polju, pa do čak 90 posto u broćanskom i dubravskom vinogorju. S lozom se stiglo dotle da je individualni vinogradari sjeku i krče!? Nerodne godine su zaredale, pa se lozu ne isplati obrađivati.

Štete se uvelike osjećaju i u voćarstvu, pa tako uslijed šoka kojeg je prouzročio hladni val kvaliteta posebice ranih, trešanja nije bila na uobičajenoj razini, izvoza nije bilo, a rani i srednje rani plodovi prodavani su i u bescjenje, pola marke za kilogram. Zima je ostavila traga i u smiljarstvu. Ima područja kao što su dijelovi gornjeg djela Mostarskog blata gdje su štete u dvogodišnjim nasadima bile 40 do 60 posto, pa se moralo prosađivati. Štete na smilju bilježe se i u većini drugih područja.

„Led je učinio svoje i na povrtlarskim kulturama i na višegodišnjim kulturama, jednostavno morati ćemo razmišljati o nekim drugim modelima“, konstatira Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda, a zatim na upit kako da opstanu poljoprivrednici nastavlja:

„Najbolji model koji se primjenjuje u svijetu je osiguravanje usjeva, ono jeste sada kada razgovaramo s osiguranjima, police su dosta skupe, ali kada bi se počeli masovnije osiguravati, cijena police bi pale. U tom slučaju morali bi tražiti subvencije sa svih razina vlasti, pedeset posto plaćanju poljoprivrednici, a ostalo proračuni. Police bi trebalo isfinancirati i do 75 – 80 posto. To je jedan od načina kako se bori Europska unija protiv elementarnih nepogoda, mi nemamo što drugo osim preuzeti uspješne primjere. Uvijek je nezgodno, nikada ne možete nadoknaditi štetu sto posto, međutim, ako polica pokriva osamdeset posto, onda je druga priča. U tom smjeru morali bi educirati ljude i razgovarati s osiguravajućim kućama“.

-U zadnjih pet, šest godina, samo jedna godina bila je bez šteta prouzročenim vremenom, može li se razmišljati o nekoj alternativnoj kulturi?

-Skoro svaka godina je nešto. O čemu razmišljati, moja promišljanja su o duhanu. Vraćanje na hercegovački tip ravnjaka – duhana. Sadnja se obavlja oko 1-og svibnja, do tada su mrazovi ili prošli ili ako ga i uhvati, opet se prosadi. To je kultura koju smo olako izgubili nakon 130 godina, a mislim da imamo potencijal.