U nedjelju, 3. prosinca je prva nedjelja adventa ili došašća, vrijeme duhovne pripreme za Božić.
Prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine, a u došašću se vjernici pozivaju na budnost i bdijenje kako bi prepoznali Boga koji dolazi.
U došašću se izrađuje i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće koje simboliziraju četiri nedjelje u došašću.
Sponzorirani članak
Novi akcijski letak u Ax-solingu i na KupiAlat.ba
U nedjelju se pali prva, prema jednoj tradiciji nazvana prorokova svijeća. Druga je betlehemska, treća pastirska, a posljednja je svijeća anđela.
Postupno paljenje svijeća znak je približavanja Božića. Razdoblje došašće završava 24. prosinca, na Badnjak.
Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeća i to pokorničko vrijeme trajalo je 40 dana, a u 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri nedjelje.
Obilježje adventa je i adventski vijenac, koji je tek od 19. stoljeća uveden u tradiciju, najprije u Njemačkoj u protestantskoj zajednici, a onda kasnije i među katolike.
Po njegovim riječima, četiri nedjelje odnosno 4 svijeće na adventskom vijencu predstavljaju pripravu za dolazak onoga svijetla koji rasvjetljuje tamu ovoga svijeta.
Prva nedjelja došašća uzima ona nedjelja koja je najbliža sv. Andriji, a koja može najranije biti 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca kao što je to ove godine i tako će posljednja nedjelja došašća biti Badnji dan.
U došašću se svakog jutra održavaju zornice – rane mise, koje imaju pokornički značaj, jer treba ustati vrlo rano da bi se stiglo u crkvu. Predstavljaju, stoga, neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.
Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, a pjevaju se i na zornicama. Neke od njih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Visom leteć ptice male” itd.
