Zašto je uzgoj krumpira u manjim povrtnjacima idealan?

5088

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka, koja zavisno o uvjetima uzgoja i kultivara, najčešće doseže visinu do 1 m.

Biljka krumpira sastoji se od stabljike sa složenim neparno perastim listovima, cvjetova i plodova bobica sa sjemenkama, stolona, korijena i gomolja.

Cijela biljka krumpira, osim krtola, otrovna je jer sadrži otrovni alkaloid solanin.

Dnevne potrebe za kalorijama

Ovisno o navikama i udjelu u ishrani, različito pridonosi u osiguranju dnevnih potreba za kalorijama, ugljikohidratima, proteinima i vitaminima. Jestivi dio krtole krompira sadrži prosječno oko 25 % suhe tvari, a što se vidi u tablici.

Klice krtole ne rastu na temperaturi nižoj od 4 ˚C, a na više od 5 ˚C klice počinju rasti. Korijen se ne razvija kod temperatura nižih od 7 ˚C. Nicanje krtole brže je kod viših temperatura i prosječno nicanje traje 25 do 30 dana.

Biljka krompira zeljasta je i ne podnosi niže temperature, a oštećenje nastaje već na -1 ˚C. Optimalna temperatura za rast krtole je 15 do 20 ˚C.

Krumpir ima velike zahtjeve za prozračnim, strukturiranim i dubokim tlom. Na lakim zemljištima zbog slabog vodnog kapaciteta krumpir trpi zbog suše, a na teškim zemljištima od nedovoljne aeracije korijena.

Pravilna priprema tla za sadnju

Najbolja zemljišta za uzgoj su slabokisele reakcije pH 5,5 – 6,5. Za krumpir je pored tipa tla jako važna i pravilna priprema tla za sadnju. Krompir zahtijeva širi plodored i kod suženog plodoreda dolazi do smanjenja prinosa i do veće pojave bolesti koje se prenose tlom.

Krumpir ne bi trebalo saditi nakon drugih biljaka iz porodice pomoćnica kao što su paradajz, patlidžan, a ni nakon okopavina (kukuruz, šećerna repa, povrtne okopavine).

Okopavine kasno napuštaju zemljište, a primjena teških strojeva zbija tlo, što u sljedećoj godini smanjuje prozračnost tla prema kojoj je krumpir jako zahtjevan. Dobar predusjev za krumpir jesu ozime ili jare žitarice koje rano ostavljaju tlo slobodnim za obradu i pripremu tla tijekom jeseni i zime.

Potreba za hranivima

Krumpir je kultura koja izuzetno dobro reagira na primjenu stajskog đubriva, kao i na mineralna đubriva. Stajsko đubrivo, pored unošenja hraniva, vrlo pozitivno djeluje na poboljšanje strukture tla i zadržavanje vode u tlu, a u proizvodnji ranog krompira pozitivno djeluje i na zagrijavanje tla.

Pravilno đubrenje azotom za krumpir je od velike važnosti jer visoke doze azota stimuliraju rast čime odgađaju cvatnju i začinjanje krtola.

Nasad jestivog krumpira ima 35.000-40.000 biljaka/ha, što izraženo u stabljikama iznosi 150 000 – 200 000 glavnih stabljika/ha. Cjelokupnu agrotehniku treba podrediti činjenici da krumpir za sve vrijeme rasta ima potrebu za rahlim, prozračnim tlom, umjerene vlažnosti.

Dobrom i kvalitetnom pripremom tla i oranjem se u tlo unose biljni ostaci, organska gnojiva i drugo. U jesensko-zimskom razdoblju potrebno je provesti oranje na dubinu 30-35 cm radi što boljeg promrzavanja tla i bolje predsjetvene strukture.

Uzgoj u manjem povrtnjaku

Kod uzgoja u manjem povrtnjaku, na 100 m2 urod krumpira iznosi oko 500 kg. Budući da cijena krumpira iznosi oko 1,30 eura/kg u maloprodaji, ovaj uzgoj je isplativ samo za vlastite potrebe u kućanstvu i manji dio za prodaju.

Za kvalitetno i dugo čuvanje krumpira potrebni su specijalni toplinski izolirani prostori s aktivnom ventilacijom.

Važno je da se krumpir nakon berbe dobro prosuši na suncu i zraku, a potom se skladišti osušen u vreće ili rešetkaste sanduke. Ovisno o mogućnosti održavanja niske temperature i uz obaveznu ventilaciju, krumpir će se npr. na 4 stupnju čuvati oko 10 mjeseci bez klijanja.

Ekonomska isplativost u proizvodnji krompira ovisi o tržišnim cijenama inputa i ulaznih troškova, no s obzirom da potražnja i potrošnja krumpira raste, tržište otvara prostor za distribuciju.

Tako je moguće i kod uzgoja za hobističke svrhe proizvesti zdravi domaći krumpir i plasirati ga na kućnom pragu.

Izvor: Agrosavjet