Veliki četvrtak – njegovo značenje i običaju katolika u Velikom tjednu

1943

Danas je Veliki četvrtak koji označava posljednji dan korizme.

Na taj dan navečer započinje vazmeno trodnevlje – Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota, koji završavaju Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa.

Na Veliki četvrtak prije podne se održava samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, koju slavi biskup sa svojim svećenicima.

Misa posvete ulja

Ona se naziva Misa posvete ulja. Biskup tada blagoslovi tri ulja: bolesničko ulje, kojim se mažu bolesnici, katekumensko, kojim se mažu krštenici te krizmu, tj. mješavinu maslinova ulja i mirisa (uglavnom balzama), koja se upotrebljava kod krštenja, potvrde te kod svećeničkog i biskupskog ređenja.

Navečer se u svakoj župi slavi misa Gospodnje večere. Prije mise isprazni se tabernakul (svetohranište, ormarić u kojem se čuvaju hostije).

Pjeva se Slava, a tada zazvone zvona i više ne zvone do vazmenog bdjenja. Nakon čitanja evanđelja može se izvršiti obred pranja nogu.

Nakon mise se posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak, prenesu u pokrajnju kapelu ili oltar, zajedno s Presvetim (tj. velikom posvećenom hostijom koja se sprema u tzv. pokaznicu, odnosno dijelom prozirnu ukrašenu posudu, tako da vjernici mogu jasno vidjeti hostiju – Isusa Krista).

Također, svi se ukrasi s oltara odnesu. Tada se obično upriličuje barem jednosatno klanjanje, kao spomen na Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu, kada su njegovi učenici pozaspali.

Hrvatski običaji na veliki četvrtak

U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U te dane ne zvone crkvena zvona.

U južnoj Hrvatskoj je običaj da se na Veliki četvrtak vezuju crkvena zvona.

Dječaci drvenim čegrtaljkama označuju vrijeme jutarnje, podnevne i večernje molitve Anđeo gospodnji te vrijeme početka crkvenih slavlja.