Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje kršćanski je blagdan koji se slavi svake godine nedjelju prije Uskrsa i ona je uvod u Veliki tjedan.
Običaj je da se na misu nose maslinove ili grane nekog drugog stabla na blagoslov, a u nekim dijelovima Hrvatske još uvijek stanovništvo izrađuje palme od maslinovih grančica.
Početak Velikog tjedna
Cvjetnicom, odnosno Cvjetnom nedjeljom, označava se i početak Velikog tjedna u kojem se prisjećamo Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe.
To je događaja koji je opisan u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila.
Ulazak Isusa u Jeruzalem obilježen je tako što ga je na dolasku dočekao narod mašući palminim i maslinovim grančicama, ali i rasprostirući svoje haljine putem kojim je Isus išao na magarcu.
U spomen na to, na Cvjetnu se nedjelju, prije jedne mise, obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu još u četvrtom stoljeću, dok se u Rimu prakticira od devetog stoljeća, te se raširio u cijeloj Crkvi.
Sveta misa posvećena Isusovoj muci
Sama misa te je nedjelje posvećena Isusovoj muci, na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja.
Vjernici na misu nose grančice, koje svećenik tijekom misnog slavlja blagoslivlja, a one se potom odnose kući i stave za križ na zidu ili, po nekim starim običajima, odnesu u staju i polja.
Inače, običaj posvećivanja grančica datira iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznih stabala rezali grane i stavljali ih u ambar.
Osim toga i u kuću iznad ulaznih vrata i slično prije ili nakon neke od svetkovina vezanih za početak proljeća, žetve ili kraj svega toga.
Cvjetnicom, kako smo već rekli, započinje Veliki tjedan, a u kojem se, tijekom osam dana, slave najveće tajne kršćanstva – Isusova muka, smrt, pokop i uskrsnuće.
Dominica in palmis
Liturgijskim sadržajem Cvjetnica izražava bit tzv. Vazmenog misterija – kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi u svoju slavu.
Inače, Cvjetnica je svoje ime dobila još u rimskoj liturgiji u 4. i 5. stoljeću i tada se nazivala Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja Muke Gospodnje.
Uvodila je u tajnu Velikog petka, da bi stoljeće kasnije postala Dominica in palmis, odnosno Nedjelja cvjetnica.
