FOTO | Pokraj Neuma otkriven megalitski grad star 3.600 godina

7897

Oni koji zaista žive i dišu ovaj kraj, dobro znaju koliko je područje Općine Neum bogato tragovima povijesti koje su različiti narodi ostavljali utisnutima u kamen stoljećima pa i tisućljećima.

No, imate s druge strane, i one ljude koji su rođeni ovdje, čiji su očevi i djedovi rađani i stvarali na istom kršu, pa opet zbog nekih svojih uskih privatnih interesa nisu u stanju to bogatstvo prihvatiti i valorizirati što je naposljetku naša dužnost prema koracima onih koji su na ovom području krčili prošlost za budućnost koju mi sada živimo. Nažalost, ovi drugi imaju moć odlučivanja.

Zato nam se danas događaju različiti vidovi urbicida,ekocida, kulturocida i ostalih genocida nad identitetom. Primjer za to je Gradina, zaštićeno kulturno-povijesno dobro zauvijek oštećeno interesom krupnog kapitala i nekolicine sitnih interesdžija da se upravo na njezinom vrhu, mjestu nekadašnjeg oltarišta jednog od naroda što tuda prohujaše, podignu GSM odašiljač kao spomenik svom bogu Kapitalu.

Na sreću, Onaj koji zaista odozgo kroji životne priče, uvijek uplete nekog svog. U ovom slučaju, svjestan on toga bio ili ne, upleo je jednog geologa, prije svega zaljubljenika u prirodu i kamene spomenike povijesti – megalite Hercegovine, Čitlučanina sa širokobriješkom adresom, Gorana Glamuzinu.

Megalitski opservatorij motri na gradačko polje 3.600 godina

Mr. sc. Goran Glamuzina, za sebe kaže da se nakon svega što je o neumskom kraju saznao i svojim se očima uvjerio, zaljubio u ovaj djelić Mediterana zbog čega mu se uvijek vraća.

Osvjedočio se svojim stručnim okom ovaj geolog kako je cijelo područje neumskog zaleđa prekriveno prapovijesnim arheološkim lokalitetima, mahom kiklopskim zidinama, hramovima, građevinama, cestama…koje su pod utjecajima različitih učinaka vremena značajno izgubile svoje obrise zbog čega ih je danas teško prepoznati.

Tako je Glamuzina pri svojem zadnjem posjetu neumskom kraju, i to nakon sustavnog tromjesečnog istraživanja ovog lokaliteta, u društvu kolega istraživača te novinara Hrvatskog radija trećeg programa koji su se čuvši za njegova otkrića zainteresirali za novinarsku ekspediciju, na brdu Glimač u župi Gradac došao do otkrića drevnog megalitskog opservatorija starog više od 3600 godina!

Nakon što je ekspedicija predvođena mr.sc Goranom Gamuzinom obišla ovaj mitski opservatorij, ustanovila drevne putove, zidove i građevine, sa sigurnošću se moglo ustanoviti kako cijela kamena manufaktura zapravo predstavlja „prapovijesno svetište ili prapovijesnu svetu goru koja je bila u funkciji drevnog opservatorija te posebnog ritualnog mjesta tijekom brončanog doba i to u vremenu prije više od 3 000 godina“, navodi Glamuzina.

Rituali suncu isklesani u kamenu

Zanimljivo je kako ni tu nije bio kraj nevjerojatnim spoznajama o bogatstvima ovog brda neobičnog imena. Istraživači su naime dalje se probijajući nepristupačnim terenom obrasle povijesti, otkrili i tri proporcionalne, jednako udaljene rupe u kamenu koje su prema mišljenju geologa, koristile u ritualima tijekom tri najvažnija arheoastronomska ili arheo-solarna događanja – izlascima sunca na dan zimskog i ljetnog solisticija, te izlasku sunca na dan ravnodnevnice.

Znanstvenik pretpostavlja kako je vrlo moguće da su se ove rupe, sudeći prema svojoj konstrukciji, koristile u ritualima tzv. libacije u kojima se u rupe ulijevala krv, životinjska ili ljudska uz prateću molitvu tadašnjih ilirskih šamana ili maga, vjerojatno na specijalne dane zimskog ili ljetnog solisticija, ili ravnodnevnice. Kako navodi Glamuzina, to upućuje na zaključak kako se upravo ovdje nalazilo obredno ritualno mjesto, žrtvenik i arheoopservatorij.

Osim pronađenih arheo dokaza o bujalom životu prapovijesnih Hercegovaca na ovom lokalitetu, najjasnija potvrdu svojih tvrdnji ovaj je istraživač pronašao u mnogobrojnim ostacima brončane i ranobrončane keramike duž Glimača.

Glimač stariji od Mikene, zanimljiviji od Kokina, nepoznatiji od najnepoznatijeg

Možda najintrigantniji zaključak kojega Glamuzina iznosi na svom blogu Megaliti-Hercegovina na kojemu donosi iscprne izvještaje o svojim neumkim posjetama, je da se sudeći prema neporecivim uvidima do kojih je došao, u ovom dijelu Hercegovine zapravo nalaze prapovijesne monumentalne građevine, kiklopske zidine, megalitske piramidalne gomile i drugi megalitski objekti i do 500 godina starije od najpoznatijeg pronađenog svjetskog megalitskog lokaliteta sa čuvenim kiklopksim zidovima u čuvenoj grčkoj Mikeni.

Da stvar bude zanimljivija, pronađeni neumski megalitski opservatorij, navodi autor, posjeduje nevjerojatnu sličnost sa također jednom od najpoznatijih europskih i svjetskih opservatorija, Kokinu u Makedoniji. Dapače, opservatorij sa Glimača po svojoj strukturi predstavlja još značajniju i moćniju konstrukciju.

Pa ipak, Makedonci su svoj opservatorij već odavno valorizirali, zaštitili i pretvorili u turističku atrakciju. Pitanje je kada će i hoće li ikada Glamuzinino otkriće naići na razumijevanje kod lokalnih vlasti. Onih istih koje su žmireći dopustili devastaciju arhaičnog i zaštićenog spomena drevne kulture na Gradini.

Nadati se ipak kako sluh nadležnih nije ostao zakopan negdje u kamenim naslagama megalitskih gomila, gradina i glimača neumskog zaleđa zbog čega vapaji predaka koji su podjednako i njihovi i naši ne dopiru do otvrdlih im ušiju.

Geolog Goran Glamuzina je u ovoj sitiuaciji Don Quijot koji se ne bori protiv vjetrenjača, ali svakako vjetrenjačama ima zadatak dokazati da je ono što gustiš neumskog zaleđa brižno čuva neporecivo blago na kojemu se može izgraditi svjetlija budućnost svima.

On iznosi dokaze, na nama je da ih uvažimo, prepoznamo i zaštitimo od daljnjeg propadanja.