Ovogodišnja niska otkupna cijena sirovog smilja u Hercegovini i malina u Bosni te prijetnja prosvjedima uzgajivača koji su zbog svega toga dovedeni u tešku financijsku situaciju povod su da se ozbiljno razmišlja o subvencioniranju, ne samo ovih već i ostalih poljoprivrednih kultura iz županijskih i federalnih proračuna, ali i davanju povoljnih kredita kako bi se ljudi nastavili baviti započetim poslom, piše Večernji list BiH.
S obzirom na to da veliki broj zasađenih površina nije unesen u registar i da veliki broj uzgajivača tih kultura nema registrirano obiteljsko imanje, mnogi će imati probleme prilikom prijavljivanja za bilo kakve subvencije države ili kreditne aranžmane banaka.
Ekstremni poremećaji
Sponzorirani članak
Drama dan u Optici Provizion 10. srpnja: Besplatni pregledi i veliki popusti na naočale, okvire, leće…
Nakon pada otkupne cijene malina, predsjednik Udruge otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća Enver Avdić sudjelovao je na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Tad je jedan od zaključaka bio da se u slučaju ekstremnih poremećaja na tržištu jagodičastog voća vlasti obvezuju osigurati sredstva za subvencije proizvođačima jagodičastog voća (maline).
– Također, Vlada je zadužena osigurati preduvjete za jednostavniji pristup kreditima za poljoprivrednike, a to znači dostupnost kredita s povoljnijom kamatnom stopom do 2,5% uz poček do dvije godine i rok otplate do 15 godina za poljoprivredni sektor kod Razvojne banke FBiH i regresiranje kamata na kredite za kapitalna ulaganja u poljoprivredi kod Razvojne banke – priopćeno je iz Gospodarske komore FBiH.
Kad su otkupljivači jagodičastog voća objavili otkupnu cijenu maline u iznosu od 1 KM, zaprijećeno je prosvjedima. Slično se dogodilo i s proizvođačima sirovog smilja čija je otkupna cijena s tri pala na jednu KM. I sad bi proizvođači tih kultura mogli nastupiti zajedno.
Ekspanzija sadnje
Podsjetimo kako je BiH, zbog ekspanzije sadnje smilja u Hercegovini, prema analizama Vanjskotrgovinske komore, lani zabilježila rekordan izvoz eteričnih ulja koji je dosegao vrijednost od osam milijuna KM sa stalnom tendencijom rasta.
Promatrano po kategorijama, najbolju pokrivenost uvoza izvozom u 2016. bilježe eterična ulja, i to 1347%, potom slijede gljive s 494, nakon kojih su šumski plodovi – 224 i začini – 211%. Pokrivenost je zadovoljavajuća za ljekovito bilje – 103%, dok je zabilježen pad izvoza meda iz BiH. Priča da će vlasnici plantaža smilja tražiti poticaje spomenuta je na prvom sastanku Grupacije proizvođača i prerađivača smilja, koji je organiziran pod okriljem Gospodarske komore FBiH.
Poručeno je da će se uputiti zahtjev ministru poljoprivrede FBiH u program novčanih potpora obvezno uključiti i kapitalna ulaganja u ruralni razvoj, konkretno za podizanje nasada smilja, nabavu destilerija, rekultivaciju i okrupnjavanje zemljišnih kompleksa.
