BiH uvozi 75 posto hrane a 50 posto oranica zapušteno

208

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić ukazao je na činjenicu da Bosna i Hercegovina trenutno uvozi 75 posto hrane, dok je više od 50 posto oranica u BiH neobrađeno, te da je BiH zemlja koja u regiji najmanje izdvaja za sektor poljoprivrede, dok s druge strane, ima prednosti kao što su kvalitetni proizvodi.

Ministar Dedić je to izjavio uoči Poljoprivredno-prehrambenog foruma za FBiH: Promocija javno-privatnog dijaloga, koji se održava danas u Sarajevu, istaknuvši da se ovakve konferencije trebaju održavati kontinuirano, svakih šest mjeseci. Kako je rekao, jedan od prioriteta je povezivanje privatnog i javnog partnerstva u oblasti prehrambene industrije i poljoprivrede. U izjavi za novinare podsjetio je da je BiH osigurala izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište Europske unije, krumpira, ribe te da se u sljedećih mjesec dana očekuje i dozvola za izvoz mesa i mesnih prerađevina.

”Sve to govori da ova zemlja ima kvalitetne prehrambene proizvode i da se poljoprivreda može razvijati na dobrobit svih građana”, kazao je Dedić i dodao kako smatra da bi za bosanskohercegovačke poljoprivrednike najbolje bilo da postoje državna ministarstva poljoprivrede, te je najavio da se do kraja godine očekuje donošenje strategije ruralnog razvoja na državnoj razini koja će omogućiti korištenje sredstava iz IPA fondova.

”Poljoprivrednici također trebaju biti više uključeni u donošenje odluka, zakonskih i zakonskih podataka”, dodao je te izrazio žaljenje što poljoprivrede kao sektora nema u reformskoj agendi. Ovaj sektor nije u prioritetima, gdje bi Dedić, kao resorni ministar, želio da bude.

Federalni ministar poljoprivrede istaknuo je da u partnerstvu s privatnim sektorom, prije svega, žele preventivno djelovati u svim slučajevima opasnosti u kojima se bh. poljoprivrednici mogu naći uslijed vremenskih nepogoda, zatim što više projekata kao što je navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u FBiH zbog eventualnih suša te redovnost isplata poticajnih sredstava.

Međutim, naglasio je da je trenutna ulaganja nedovoljna za razvoj poljoprivrede i konkurentnost bh. proizvođača i da potrebna dodatna kreditna sredstva kako bi poljoprivrednici mogli ulagati u novu mehanizaciju i objekte.