Iako maslinarstvo ima više tisuća godina tradicije u Hercegovini, danas je na niskoj razini, a stanje se neće promijeniti bez ozbiljnijeg odnosa države prema njemu.
Ovogodišnja berba mogla je obradovati samo mali broj onih koji su vrijeme i novac uložili u ovu drevnu kulturu, piše Klix.ba.
Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta sa Sveučilišta “Džemal Bijedić” priča kako maslinarska plantažna proizvodnja i proizvodnja maslinovih ulja u BiH imaju dugu tradiciju koja seže duboko u prošlost.
Sponzorirani članak
BB logistika traži vozača motornog teretnog vozila-dostavljača (m/ž)
“O tome svjedoče arheološki nalazi u Mogorjelu kod Čapljine, Žitomislićima, Ljubuškom, Neumu, Ravnom i brojnim drugim lokalitetima.
Ipak, plantažna proizvodnja je dosta skromna i pretežito je bila orijentirana u mediteranskom dijelu države i priobalju. U posljednjih nekoliko desetljeća se plantažni maslinici podižu na prostoru Stoca, Čapljine, Čitluka, Mostara, Ljubuškog…
U pogon su pušteni i manji i veći kapaciteti za proizvodnju maslinovih ulja”, kaže Džubur.
Ipak, sadašnja plantažna proizvodnja maslina i proizvodnja maslinovih ulja su prema njegovom mišljenju dosta ispod mogućnosti i pogodnosti teritorije za profitabilnu proizvodnju, kako plodova masline, taklo i maslinovih ulja.
“Status uzgajivača maslina je loš budući da ne postoje poticaji Federalnog ministarstva poljoprivrede za podizanje plantažnih nasada te su proizvođači kao rijetko gdje prepušteni sami sebi. Ne postoji niti zaštita domaćih proizvođača od nelojalne konkurencije iz drugih država koje visoko subvencioniraju izvoz maslina i prerađevina od maslina u BiH”, jasan je dekan Agromediteranskog fakulteta.
“I ova, kao i niz prethodnih sezona, će biti uglavnom tužna za brojne proizvođače i prerađivače maslina, budući da ne postoji sustavna podrška za poljoprivrednu proizvodnju i plasman poljoprivrednih proizvoda i prerađevina u BiH. Svake godine Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi plan utroška financijskih sredstava. U prethodnih nekoliko godina je zanemaren razvoj poljoprivrede budući da nije bilo nikakve podrške podizanju novih nasada višegodišnjih voćnih kultura i vinograda”, kaže između ostalog Džubur.
