Hercegovačko-neretvansko županijsko državno odvjetništvo objavilo je u utorak da isticanje zastave HR Herceg Bosne, koja se danas naziva zastavom hrvatskog naroda u BiH, ne može biti kazeneno djelo nego eventualno prekršajno, te je obustavilo istragu o njihovu isticanju na području Mostara.
Urednica portala Tačno.net iz Mostara Štefica Galić podnijela je u studenome 2016. prijavu mostarskoj policiji zbog postavljanja tih zastava u središtu Mostara, u povodu obilježavanja 25. godišnjice osnutka HZ Herceg Bosne koja je kasnije prerasla u HR Herceg Bosnu.
Županijsko državno odvjetništvo sa sjedištem u Mostaru odgovorilo je nakon gotovo dvije godine kako se ne može raditi o kaznenom djelu, nego o eventualno prekršaju ukoliko su zastave postavljane bez odobrenja lokalnih vlasti.
Sponzorirani članak
Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja
“Smatram da se radnja postavljanja zastava HR Herceg Bosne ne može podvesti pod radnju izvršenja kaznenog djela propisanog kaznenim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, nego se ima sankcionirati kroz pravila prekršajnog postupka”, naveo je u odgovoru o obustavi istrage županijski državni odvjetnik Zekerijah Sinanović.
Pojasnio je kako kaznenim zakonodavstvom u BiH nije propisana kaznena odgovornost u slučaju isticanja drugih zastava na teritoriju te zemlje.
“Nije propisana kaznena odgovornost za isticanje drugih zastava na teritoriju BiH, a ni Zakon o zastavi BiH ne propisuje kaznenu odgovornost za isticanje druge zastave”, stoji u odluci Županijskog državnog odvjetništva HNŽ-a.
Štefica Galić, mostarska novinarka, izjavila je prije dvije godine da je odlučila policiji prijaviti neovlašteno isticanje zastava Herceg Bosne u Mostaru jer nikako nije uspjela saznati tko je donio takvu odluku.
Kazala je da “iako je Hrvatica, ne želi da je predstavlja zastava HR HB”.
Ratni ministar u vladi Herceg Bosne Vladimir Šoljić izjavio je nedavno kako se tadašnje hrvatsko vodstvo 1993. odlučilo na uspostavu Herceg Bosne kako bi proveli u djelo Owen Stoltenbergov mirovni plan o uređenju BiH kao unije triju republika.
“Hrvati su ga prihvatili i počeli provoditi. Zato su teorije da su Hrvati smislili Hrvatsku Republiku kako bi srušili BiH i pripojili je Hrvatskoj neutemeljene i lažne”, rekao je Šoljić.
Odbacio je tvrdnje kako je Herceg Bosni presuđeno kao političkom projektu na suđenju nekadašnjim dužnosnicima bosanskohercegovačkih Hrvata pred Haškim sudom (ICTY). ICTY je u studenom 2017. osudio šestoricu vojnih i političkih čelnika Hrvata u BiH na visoke kazne zatvora zbog zločina nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u BiH 1993-94.
