Zapošljavanje radnika iz BiH ili drugih zemalja bivše Jugoslavije, ali i svih drugih država izvan EU u Njemačkoj neće biti moguće bez radnih viza, rečeno je danas Srni u Gospodarskoj komori Republike Srpske.
U Gospodarskoj komori Srpske ističu da nisu točne informacije da će svi radnici od 1. siječnja moći bez radne vize naći posao u Njemačkoj, što je izazvalo zabrinutost domaćih gospodarstvenika.
“Prema informacijama koje su dostupne na službenoj internet stranici Ministarstva rada Njemačke, zapošljavanje radnika iz BiH ili drugih zemalja bivše Jugoslavije, ali i svih drugih država izvan EU, neće biti moguće bez radnih viza. Posao će, prema službenim informacijama, moći dobiti samo oni radnici koji imaju kvalifikacije i kompetencije na nivou njemačkih radnika, uz obavezno posjedovanje radne vize”, rekao je Srni glasnogovornik Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević.
Sponzorirani članak
Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja
Prema njegovim riječima, ako radnici imaju znanja i vještine za obavljanje određenog posla u BiH, to istovremeno ne znači da bi mogli isti taj posao obavljati i u Njemačkoj.
“Za posao u Njemačkoj neophodna su njima potrebna i znanja i vještine, uz dobro poznavanje njemačkoj jezika”, naglasio je Blagojević.
On je dodao da je aktualnim zakonom koji je na snazi u Njemačkoj bilo definirano privlačenje radnika deficitarnih zanimanja, a izmjenama zakona otvaranje njemačkog tržišta rada biće okrenuto ka svim profilima, ali uz poštivanje jasnih normi.
“Važno je napomenuti da ova pravila važe za sve države izvan EU, a ne samo za zemlje bivše Jugoslavije”, rekao je Blagojević.
Izmjena njemačkog zakonodavstva izazvala je strah među domaćim gospodarstvenicima da će potaknuti već izražen odliv radne snage sa domaćeg tržišta rada, ali su detaljna tumačenja Ministarstva rada Njemačke pokazala da je taj strah uglavnom bio predimenzioniran.
Njemačka je zbog potreba svoj gospodarstva posegla za izmjenama zakona koji se odnosi na useljenike, a stupit će na snagu 1. siječnja.
Najveća europska ekonomija tim zakonom pokušava dovesti što više radne snage iz takozvanih trećih zemalja zbog nedostatka kvalificiranih radnika uz pojednostavljene procedure, ne samo za visokoobrazovani kadar, već i za one koji imaju završenu srednju školu.
