Hercegovačka jela na kojima su odrasli naši stari: Pura, raštika, uštipci…

2349

Ovo područje nalazi se pod direktnim utjecajem Jadranskog mora. Veliki je tu broj sunčanih dana. Mostar ima 2290 sunčanih sati, a južna Hercegovina je još sunčanija te spada u najsunčanije krajeve u Europi.

Hercegovačka vina Žilavka i Blatina spadaju među najkvalitetnija vina na svijetu, najviše zahvaljujući hercegovačkoj mediteranskoj klimi i reljefu.

Zbog svega toga vinogradarstvo ovdje ima tisućljetnu tradiciju. O tome svjedoče mnogi povijesni arheološki spomenici još iz rimskog doba na kojima nalazimo uklesane listove vinove loze i grozdova. Prve zapise o hercegovačkim vinima nalazimo u srednjem vijeku u Povelji bosanskog kralja Tvrtka iz 1353. godine, koji kazuje kako je sa svojom pratnjom pio u Suhoj – danas Čitluku, izvrsno hercegovačko vino.

Posebno treba istaknuti zanimljivu neobičnost i jedinstvenu pojavu u svijetu: poznato Kameno vino. Ime je dobilo jer cijela plantaža vinograda niče iz čistog kamena, s minijaturnim primjesima zemlje. Na taj način ova neobično otporna loza crpi vodu kap po kap iz kamena. Ovakav odnos sorti i položaj vinograda koji je neprestano izložen toplom hercegovačkom suncu, bili su temelj za nebrojene nagrade Kamenom vinu.

Kameno vino je svijetložuto-zelene boje, kristalne bistroće s 12% alkohola i ubraja se među vina najvišeg ranga. Ohlađeno na 10°C izvrsno prija uz jela od ribe, jela od pečenog i kuhanog mesa, kao i uz razne nareske i paprikaše.

Najznačajnija tradicionalna jela Hercegovine:

* Pura s kiselinom (palenta gusto ukuhana, kiselo mlijeko ponekad obogaćeno istopljenim maslom i bijelim lukom, tzv. lučinica)

* Raštika (gusta čorba od raštike, suhog mesa, geršla ili riže i krumpira)

* Divlje zelje (divlje zelje, sprema se na isti način kao raštika)

* Janjetina ispod sača (peke) ili s ražnja

* Japrak i dolma

* Riblji brudet (riječna riba, morska riba, služi se uz puru)

* Uštipci (Hercegovački uštipci se prave od gustog tijesta, i duguljasti se lijevaju na vruće ulje. Trebaju izgledati kao stopala i ne smiju se napuhati kao peksimeti, već moraju biti tanki i hrskavi. Tajna je u dodavanju rakije u tijesto, a služe se uz pršut i sir.)

* Kuke (divlje povijene šparoge, spremaju se svježe nasjeckane na salatu ili kao omlet s jajima. Važno je da se ne kuhaju jer tako gube vitamine. Prave šparoge nisu omiljene u Hercegovini i nazivaju se “Zmijske kuke”.)

* Izlivač (uzljevača, izljevač itd… krumpir, luk i smjesa brašna i vode, papar i sol… izlijeva se u veću tepsiju kako bi bio tanak i hrskav. Služi se s kiselim mlijekom, mlaćenicom ili jogurtom)

* Starinski žuti kolač (recepti variraju, ali je jako bitno da se pravi od domaćih jaja i posipa šećerom u prahu, ponekad se dodaju grožđice, orasi ili suhe smokve).