Zoran Tomić: BiH je potreban istinski i otvoren dijalog – razuma, nade i bolje budućnosti

455

“Sveučilište u Mostaru stvaranjem novih ideja i tehnoloških rješenja, kritičkim promišljanjem i kreativnosti postat će jedan od ključnih pokretača gospodarstva i ekološki prihvatljivoga održivog razvoja te promicatelj kulturnoga i povijesnog nasljeđa zajednice u kojoj je nastalo (…) Znanstvenoistraživački rad temeljit će se na znanstvenoj izvrsnosti definiranoj međunarodnim pokazateljima i jačoj integriranosti s obrazovnim procesom na svim razinama”, istaknuto je u Viziji Sveučilišta u Mostaru ukazujući na važnost znanstvene izvrsnosti, kritičkog promišljanja, ali i integriranja u zajednicu u kojoj djeluje.

Vođeni navedenom Vizijom, Sveučilište u Mostaru već treću godinu zaredom pojavljuje se kao organizator znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem.

Prvu znanstveno-stručnu konferenciju organizirali smo 2017. pod nazivom “Hrvati – nositelji europskih vrijednosti u BiH”, druga iz 2018. nazvana je “Rješenje hrvatskog pitanja za europsku BiH”, a ova treća 2019. “Europski ustav za BiH”.

Zajedničko navedenim konferencijama, prije svega, jest znanstveno-stručni pristup. Konferenciju organiziraju sveučilišta u BiH, Hrvatskoj i Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH. Na njima sudjeluju akademici, redoviti profesori, docenti, ustavni suci, stručnjaci iz prakse, zastupnici u Europskom parlamentu, medijski stručnjaci, aktivni i bivši političari te brojni drugi stručnjaci. Konferencija je rezultat znanstvenih istraživanja i političke prakse.

Taj okvir je relevantan za rasprave, poglede pa i konkretne prijedloge kako urediti društvo i procese u njemu. Ili još više, ovakav pristup nudi brojna praktična promišljanja i ideje koje se nude političkim elitama kao platforma za donošenje kvalitetnih političkih odluka i dizajniranja novog i boljeg bh. društva.

Politička kultura, kultura političkog dijaloga te spremnost na kompromis na vrlo su niskoj razini u BiH. S druge strane, visoka je razina mobilizacije politike i političkog na strahu, politička isključivost, “politika mišića”, politika manipulacije i spina.

Ti i brojni drugi razlozi tjeraju nas na promišljanje politika i promišljanje naše specifičnosti i različitosti s jednog drugog, u ovom slučaju znanstveno-stručnog pristupa. BiH je složena od različitih vrijednosti i različitih kultura. To su kulture koje je potrebno poznavati. Svatko mora upoznati i svoju i kulturu onog drugog i trećeg kako bi upoznao vlastiti identitet.

Nemoguće je razmišljati o ozbiljnom i dubokom dijalogu ako ne postoji ovakva interakcija među identitetima. Od svih nas u BiH očekuje se prelazak iz straha u povjerenje, a taj je korak izuzetno težak. Moramo prihvatiti da su narodi u BiH i njezini građani upućeni na dizajniranje boljeg društva, bolje životne zajednice, bolje države. Moramo napustiti osjećaj posjedovanja isključivog monopola nad politikom, poviješću ili kulturom te graditi mostove kako bi se osigurali učinkoviti i sigurni, civilizirani odnosi.

Moramo jačati potrebu za razgovorom, potreban nam je strpljiv dijalog, pun poštovanja i povjerenja. Političari su pozvani na plemenitu zadaću i nove iskorake te moraju biti prvi u služenju svojoj zajednici, svojoj državi radeći na temeljnim slobodama na kojima će se rješavati problemi iz svakodnevnog života. To zaslužuje naša domovina BiH, koja je sastavni dio Europe i njezini uspjesi uklapaju se u povijest europskih uspjeha i nada.

U svojoj knjizi “O dijalogu” slavni fizičar David Bohm upoznaje nas s jednom od svojih najpoznatijih ideja (Bohmov dijalog) o kvaliteti komunikacije i prihvaćanju sugovornikovih stavova. Prema Bohmovu shvaćanju, “dijalog je višestruki proces koji propituje mnogo više od uobičajenih predodžbi o razgovornom načinu izražavanja i o govornoj razmjeni. Riječ je o procesu koji istražuje neobično širok raspon ljudskog iskustva: vrijednosti do kojih nam je stalo; narav i intenzitet emocija; obrasce naših misaonih procesa; djelovanje pamćenja; primjenu naslijeđenih kulturoloških mitova i neurofiziološki ustroj svakog trenutka našeg iskustva.

Možda je najvažnije naglasiti da dijalog istražuje kako misao stvaramo i održavamo na kolektivnoj razini. Takvo istraživanje nužno za sobom povlači i propitivanje duboko ukorijenjenih pretpostavki o kulturi, značenju i identitetu.”

U duhu Bohmovih misli, BiH je potreban istinski, otvoren i aktivan dijalog. Dijalog koji je očišćen od sebičnosti, ekskluzivnosti i nadmoći. Potreban je dijalog razuma, nade i bolje budućnosti.

Zbog perspektive takvog dijaloga okupljamo se već treću godinu na znanstveno-stručnom skupu kako bismo ojačali neovisnu, cjelovitu i prosperitetnu BiH, državu jednakopravnih konstitutivnih naroda i ostalih građana i njezinu europsku i euroatlantsku perspektivu. Neka naš novi susret bude zajedničko istraživanje izgleda za bogatiju čovječnost.