Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan, a završava najvećim katoličkim blagdanom – Uskrsom.
Vjernici se prisjećaju Kristovog svečanog ulaska u Jeruzalem kada ga je narod pozdravljao klicanjem, bacajući cvijeće i mašući grančicama.
Misno slavlje započinje procesijom, a uvertira je u Isusovu muku, smrt i Uskrsnuće.
Sponzorirani članak
Najveći distributer alata u državi donosi proljetne sajamske popuste do 50%!
Na taj dan blagoslivljalo se cvijeće, a običaj je uveden u krajevima gdje nema palmi i maslinovih grančica. Iako slavljenje cvijeća datira još iz poganskih vremena, u kršćanstvu je prihvaćeno kao radovanje proljeću čak devet stoljeća nakon Krista.
U našim krajevima na blagoslov se nose maslinove ili lovorove grančice koje se u kući zataknu za križ. Jedan od drevnih obreda je i umivanje proljetnim cvijećem. Uz jutarnje umivanje obavezne su dobre želje i misli kako će godina biti plodna, zdrava i uspješna. U nekim krajevima, neiskorišteno cvijeće bi se bacalo preko ramena kako bi raznijelo blagoslov.
Od Cvjetnice do Uskrsa u kućama je uglavnom vladala tišina, a narod bi nosio crninu.
Nekada davno klečanjem u crkvi obilježavao se i “Cvitni petak“ – Dan sedam žalosti Blažene Djevice Marije. Taj dan održavale bi se tri mise i propovijedi, a ispred crkve bio bi mali pazar. Kupovale su se životinje, svijeće za Uskrs, a kumovi bi za svako svoje kumče kupili medenjake.
Cvjetnica se službeno naziva Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj, a hrvatski nazivi su još Palmenica ili Uličnica.
