Pomodarstvo ili unosan biznis? Ova biljka je novi hit – isplativija je od smilja!

2367

Kozjim putovima u potrazi za smiljem opet idu samo koze, a na većini plantaža okruženih suhozidima i škrapama, iz kojih se prije nekoliko godina zbog zlatnih cvjetova masovno “čupala” vinova loza i drugi trajni nasadi, sada se sade nove-stare kulture.

Neki se opet okreću maslinama, bademima… No u skladu sa “zdravim” trendovima života, koje diktiraju i neki kulinarski chefovi, te škrtom zemljom koje je teško naći i pola hektara u komadu, sve više dalmatinskih OPG-ova okreće se ljutiki, na kojoj su svojedobno odrastale generacije.

Riječ je zapravo o luku kozjaku, a po nekima i njegovoj gotovo identičnoj podvrsti za koju stručnjaci tvrde i da je autohtona biljka tog podneblja. No zvali ga jašlekom kao u Međimurju, ljutikom, kozjim lukom, ešalotom, šalotom, ešalonom, askalotom, kozjakom, jarčecom… – ta starinska sorta, puno blažeg i nježnijeg okusa od luka, koju gastronomija cijeni kao nezaobilazan sastojak klasičnih umaka bérnaise, espagnole ili pak onih na bazi gljiva ili vina, u salatama, paštetama, temeljcima, marinirana, ukiseljena… osvaja tržnice i trgovačke lance.

Za razliku od smilja, kojemu je lani bila prosječna otkupna cijena oko 6 kn/kg, mlada, zelena ljutika (poput mladog luka) u otkupu postiže cijenu od 10-ak kuna. No prinos je tada, primjerice na 1000 kvadrata, i 1,5 tona, doznajemo od proizvođača Pere Vukorepe iz okolice Šibenika, dok u maloprodaji “na vezice” postiže cijenu i 20-25 kuna. Osušena poput luka, otkupljuje se pak za 12-15 kn/kg, a prodaje za 25-30, ovisno o trgovcu.

Ako se svi vremenski uvjeti poslože, na 1000 kvadrata možete ubrati 500 kg smilja ili jednako toliko osušene ljutike, pa izračunajte, kaže Vukorepa, ističući kako je puno bolja zarada u slučaju da OPG sam trži svoju robu, umjesto preko trgovaca.

No kod ljutike treba zaboraviti na plodored jer od sadnje ljutike u kolovozu do branja dogodine krajem lipnja i u srpnju prođe gotovo cijela godina. Treba je okopavati barem tri puta godišnje jer ne voli travu, sijati plitko i samo ručno obrađivati. No ne krene li se i s njom u masovnu proizvodnju, trenutačno je svakako isplativija od smilja, a isto tako i bob, koji također postiže dobru cijenu, od 14 kn/kg u mahunama, pa i do 40 kuna ako je očišćen.

Sa smiljem je bio problem što su se svi planirali obogatiti preko noći pa su sadili po 50, 100 tisuća sadnica, braniteljske udruge, zadruge, pojedinci… Čitava su brda ravnali i na kraju sami sebi srušili cijenu. Da ljudi nisu poludjeli…, kaže Vukorepa, koji je bio posadio 3000 sadnica smilja, piše Večernji.hr.

Teško je reći koliko je uopće zasad posađeno ljutike u Dalmaciji, no sve je više polja na kojima se zeleni. Tek u Konzumu potvrđuju kako je ljutika posljednjih godina i u njihovim trgovinama hit, posebice u Dalmaciji.

PIK Vinkovci u sastavu grupacije Fortenova na svojim njivama sade kozjak posljednjih pet godina i zasad sve prodaju na domaćem tržištu, odgovaraju. Smatra se kako ljutika potječe s područja današnje Palestine, a danas je raširena gotovo po cijelom Orijentu i srednjoj Aziji. Jedna lučica prilikom rasta stvara “gnijezdo” i od 10-ak komada kruškolikih, izduženih lukovica sa zelenim, dugim i uskim šupljim listovima. Boja ljuske varira od svijetlo smeđe do ružičaste, a iznutra je bijela s primjesama zelene ili ružičaste.

Iako je ljutika biljka dalmatinskog kamenjara, jako dobro podnosi niske temperature, a za razliku od luka, može se dulje čuvati jer ne klija tako brzo.