U tradicionalnoj Hercegovini jesen se nije mogla zamisliti bez sjetve žitarica. Sijalo se koliko je tko mogao, odnosno imao raspoložive zemlje, pšenicu za tzv. crni kruh, a ječam i druge žitarice za ishranu peradi, svinja i stoke.
S novim tranzicijskim trendovima preko noći nestalo je stoke, a sa njom i žitnih polja. Međutim, ako se zađe dublje u polja žita još ima.
Nije kao nekada, ali ima.
Na zanimljiv primjer naišli smo u Višićima po broju stanovnika najvećem čapljinskom naselju, gdje skupina povrtlara ponovo sije žito.
Jedan od njih je i Marijan Brajković koji kaže: ”To je postao neki trend, već nekoliko godina grupa ljudi ponovo sije žito. Zašto, u biti želimo jesti kvalitetno, želimo se hraniti zdravo. Imamo mogućnosti, resursi su tu, sedamdeset posto polja je neobrađeno pa smo odlučili sijati žitarice, kao što je nekada radila svaka kuća na ovom području“.
Što se sije?
Uglavnom ječam, sije se za ishranu svinja i peradi, ima i nešto površina pod tritikalom.
Pšenice nema?
Vrlo rijetko, ona je skoro nestala u proizvodnji, tako da od stotinjak njiva pod ječmom, možete slučajno vidjeti jednu pod pšenicom.
Raste li zasijane površine?
Konstantno imamo blago povećanje, svake godine. Ljudi se okreću žitu, ulažu, vraćaju se ona stara vremena, uzgajaju svinje perad, trend je rasta površina pod žitom“.
Cijena prvih čvaraka na valetržnici u Tasovčićimaje 16 KM?
Sasvim sigurno i vrijede tih para, kad se uzme što je sve potrebno da se do njih dođe. Vrijede, ali nema tu neke velike ponude, jer ovo obiteljskih gospodarstava koji se bavi uzgojem svinja, to je baš za svoje potrebe i po pitanju čvaraka, poneko ukači pola kila, kilo ako je dobar s gazdom i to je to.“
Kakva je bila ovogodišnja sjetva, je li završena?
Tko je mislio on je i posijao, deseti mjesec je bio pogodan. Mogu reći da smo dobrim dijelom zahvaljujući realizaciji projekta Višićke kasete koji se odnosni na odvodnju, koji je završen, dobili povoljnije uvjete za uzgoj žitarica. Na parcelama je puno kvalitetnija drenaža, nema vode na posijanom žitu nakon silnih kiša. Voda se vrlo kratko zadržavala, tako da u polju nemamo štete od kiša.
Kakvi su izgledi da trend sjetve žitarica zaživi?
Sustavno nema ništa organizirano, to se događa na selu samo po sebi. Mislim da je baš zbog toga dugoročnije, da ima puno veće izgleda da će jedna takva priča uspjeti, da će se ljudi okretati toj proizvodnji. Ako očekujete da će netko sa strane stvoriti neke preduvjete, iskreirati nešto, od toga mrka kapa“, zaključuje Marijan Brajković, jedan od pobornika novoga trenda među Višićanima.
