Građani HNŽ-a sve više troše lijekove, očekuje se rast potrošnje

500

U 2019. godini došlo je do povećanja potrošnje lijekova na području Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u odnosu na godinu ranije, podaci su koje je u četvrtak objavio Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) HNŽ-a.

Kako navode u priopćenju, u 2016. godini ZZO HNŽ započeo je s projektom uvođenja QI-a (indikatori kvalitete) i KPI-a (ključni pokazatelji izvedbe) u procesu nagradnog plaćanja za timove obiteljske medicine.

Cilj projekta bio je populariziranje obiteljske medicine kao jedne od najvažnijih točaka razvoja cjelokupnog zdravstvenog sustava, u okviru provedbe reforme iz oblasti zdravstva za područje HNŽ-a za razdoblje 2017. – 2020.

Uz uvažavanje broja osiguranika i njihove starosne strukture, navode, ključni pokazatelji izvedbe za propisivanje lijekova opisuju broj propisanih pakiranja lijekova u nekom razdoblju za tim obiteljske medicine.

Javljanje polipragmaze

Postoji dosta čimbenika koji utječu na propisivanje lijekova – ukupni broj pacijenata registriranih na tim obiteljske medicine, udio osiguranika koji koriste lijekove s Pozitivne liste, broj recepata koje liječnik propisuje svojim pacijentima kao i pacijentima drugih liječnika, te udio osiguranika starijih od 50 godina i broj kroničnih pacijenata kao posebno važni čimbenici.

Poseban problem predstavljaju osiguranici koji uzimaju pet ili više lijekova s Pozitivne liste što se smatra mogućim alarmom za polipragmaziju, koja može biti uzrok mnogim zdravstveno ekonomskim problemima.

Uzimanjem većeg broja različitih lijekova u manjoj ili većoj mjeri umanjuje se korisno djelovanje terapije, a u mnogome se povećava mogućnost nuspojava lijekova.

U čimbenike za evaluaciju propisivanja lijekova s Pozitivne liste, u 2019. godini, uvršteno je i proširenje liste s novim lijekovima.

Točnije, 22. srpnja 2019. objavljena je nova, proširena Pozitivna lista lijekova HNŽ. Na A i B listu uvrštena su 22 nova generička lijeka, dok se broj oblika i jačina lijekova koji se nalaze na listi povećan s 790 na 962.

12 milijuna maraka

Tijekom 2019. godine preko županijske Pozitivne liste lijekova propisano je lijekova u vrijednosti 12.783.460 KM. Financijski izražena potrošnja povećana je za 2,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Broj ispisanih recepata u 2019. godine povećan je za 2,4 %, uz istovremeno povećanje broja izdanih pakiranja lijekova od 0,4 % u odnosu na 2018. godinu.

Broj korisnika lijekova s Pozitivne liste povećan je za 1,2 %. Novih lijekova propisano je 371.403 KM odnosno 39.489 pakiranja u 2019. godini, što predstavlja 2,8% od ukupne potrošnje.

Za očekivati je da će njihovo propisivanje nastaviti rasti i u tekućoj godini. U navedenom razdoblju 281 ugovorni liječnik u prosjeku, je propisao po 3.911 recepata s 5.018 pakiranja lijekova u vrijednosti 45.492 KM. 30% najvećih propisivača propišu 77% od ukupne propisane terapije.

Konjic i Mostar prednjače

Među deset najvećih propisivača po tri su iz DZ Konjic i DZ Stari grad Mostar, dva iz DZ Mostar i po jedan iz DZ Stolac i DZ Čitluk. Svaki od njih je propisao u prosjeku po 16.975 pakiranja odnosno 188.041 KM.

Deset liječnika obiteljske medicine koji su propisali najveći broj recepata tijekom 2019. godine: Šaban Hodžić (Konjic), Srećko Vlaho (Čitluk), Said Jašarević (Konjic), Stanija Tokmakčija (Mostar), Kazimir Raguž (Stolac), Majla Keskin (Stari grad Mostar), Aida Ćupina (Stari grad Mostar), Mohamed Abd El Gafar (Konjic), Malina Fočić (Stari grad Mostar) i Ankica Mijić Marić (Mostar).

Liječnici koji su u 2019. godini bili najveći propisivači imaju za 20% više registriranih pacijenata, odnosno 75% više pacijenata koji pobolijevaju u odnosu prema prosjeku županije, te zato propisuju, u prosjeku, duplo više recepata.

Također imaju za 28% više pacijenata starijih od 50 godina, dok imaju duplo više kroničnih pacijenata sa 5 ili više lijekova, odnosno dijabetičara u odnosu na prosjek županije. Na pacijente starije od 50 godina otpada preko 88% od ukupno propisane terapije u županiji.

Pored već navedenog, u okviru nagradnog plaćanja za obiteljske liječnike prikupljaju se podaci o indeksu tjelesne mase – BMI kao okvirnom pokazatelju debljine i pretilosti pacijenata. Prekomjerna tjelesna masa otežava regulaciju razine glukoze u krvi, kolesterola i krvnog tlaka.

Nadalje, liječnici obiteljske medicine prate podatke o vrijednosti krvnog tlaka, statusa pušača, vrijednost GUK-a, broj kućnih posjeta i broj uzimanja uzoraka. U planu su i novi pokazatelji izvedbe.

Također, aktivnosti na smanjenju polipragmazije ostati će u fokusu svih čimbenika u procesu propisivanja i izdavanja lijekova s Pozitivne liste, priopćeno je iz ZZO-a HNŽ-a.