Čovječja ribica, mosorska gušterica, prikanac… samo su neke od vrsta koje obitavaju na širem prostoru Hercegovine, a koje trebaju zaštitu struke, ali i iznimnu pozornost i senzibilitet javnosti, koja mora biti upoznata s činjenicom da je regija Hercegovine područje koje posjeduje zavidnu razinu bioraznolikosti prepoznatu i u svjetskim okvirima.
Početak znanstvenog istraživanja u cilju očuvanja stenoendemske vrste ribe prikanac (Phoxinellus pseudalepidotus), koja živi na prostoru Mostarskog blata, dodatno je aktualizirao pitanje koliko zapravo postoji svijest o iznimnoj biološkoj raznolikosti Hercegovine, koja obiluje brojnim životinjskim vrstama koje trebaju zaštitu.
Dokument “Crvena lista faune Federacije Bosne i Hercegovine”, koji je izradilo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, donosi popis s nizom rizičnih i ugroženih vrsta koje obitavaju u Hercegovini, a koje trebaju posebnu zaštitu struke.
Sponzorirani članak
Velika akcija Hisense klima u Eltingu: Vrhunski uređaji, 5 godina garancije i osigurana montaža
Malo je tako poznato kako je južna Hercegovina dom čovječjoj ribici (Proteus anguinus), endemičnom vodozemcu iz porodice glavašica, a koji se nalazi na popisu ugroženih vrsta.
Obitava, između ostaloga, na području Popova polja (između ostalog, špilja Vjetrenica), Čapljine (Trebižat, Doljani), Gabele, Ljubuškog (Studenci, Tupoljak vrelo, Grab, Veljaci). U Hercegovini obitava i riječna paklara (Lampetra fluviatilis), koja ima status ugrožene vrste, a obitava u donjem toku rijeke Neretve.
Osim riba, u Hercegovini postoji i niz rizičnih vrsta u fauni gmizavaca, a među njima je Emysorbicularis, odnosno barska kornjača, jedna od samo dvije vrste slatkovodnih kornjača u Europi, a koja ja primjećena na širem prostoru Mostara, kao i na Hutovu.
U kontekstu gmizavaca, u Hercegovini je stanište još jedne rizične vrste – mosorske guštrerice (Dinarolacerta mosorensis), a koju su stručnjaci primijetili na planinama Čabulja, Prenj i Crvanj.
Podsjećamo, prvim terenskim istraživanjima počele su aktivnosti projekta “Očuvanje stenoendemične vrste prikanca (lat. Phoxinellus pseudalepidotus) na Mostarskom blatu”, a znanstvenici sa Sveučilišta u Mostaru i Sarajevu zaključili su da je prikanac stenoendemična vrsta, odnosno vrsta koja se nalazi isključivo na području Mostarskoga blata.
U cilju zaštite ove iznimno važne vrste osmišljen je projekt koji provodi Udruga Dinarica, a financira Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF).
Na projektu je angažiran prof. dr. sc. Jerko Pavličević s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koji je s timom znanstvenika i stručnjaka započeo aktivnosti istraživanja riba na području Mostarskog blata.
Projektom je planirana procjena brojnosti populacije prikanaca, GIS mapiranje izvorišta iz kojih prikanac izlazi u sezoni mriještenja (odnosno ulazi u sezoni niskog vodostaja) te izrada akcijskog plana za zaštitu ove vrijedne vrste.
Osim toga, na prostoru Hercegovine provodi se još jedan projekt koji obuhvaća istraživanja flore i faune u sljevovima pritoka Neretve: Bune, Bunice, Bregave i Trebižata, a nositelj projekta je Centar za životnu sredinu, iz kojega ističu da imaju zadatak da se kombinacijom znanstveno-istraživačkog rada i aktivnosti zagovaranja postigne dugoročna zaštita i održiva upotreba ovih rijeka.
