U Hercegovini ubrano samo 227 tona duhana

786

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji i Županiji Zapadnohercegovačkoj u prošloj godini ubrano je ukupno 227 tona duhana, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U Županiji Zapadnohercegovačkoj zasađen je ukupno 131 hektar, dok je u HNŽ-u duhan zasađen samo na 36 hektara.

Ukupan prinos duhana u ŽZH-u iznosio je ukupno 125 tona, te je prosječno ubrana tona duhana po zasađenom hektaru. U HNŽ-u je pak ukupan prinos bio 102 tone, a prosječno je po jednom hektaru prinos duhana bio 2,8 tona.

Brojke o proizvodnji duhana doslovno se svake godine smanjuju. U 2019. godini u Federaciji BiH zasađena su samo 383 hektara duhana.

Duhan – turistički adut?

Razlog manjoj proizvodnji duhana svakako leži u neorganiziranom otkupu duhana. Sve otkupne stranice koje su bile u gotovo svim većim hercegovačkim mjestima danas su dio prošlosti, kao i Fabrika duhana Mostar, nekada najveća tvornica za otkup i proizvodnju duhana i duhanskih proizvoda.

Vjetar u leđa proizvođačima svakako je upis duhana sorte “hercegovački ravnjak” u međunarodni registar imena podrijetla. Ovim je ‘hercegovački ravnjak’ dobio zaštitu izvornosti.

Hercegovački duhan je registriran sukladno Libanonskom aranžmanu za zaštitu imena podrijetla i njihovom međunarodnom registriranju. Nositelj prava na ime podrijetla je udruga „Duvan Hercegovački Ravnjak“ iz Gruda.

“Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom zemljopisnog podrijetla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura”, navedeno u priopćenju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH sa sjedištem u Mostaru.

Možemo li učiti na primjeru Hrvatske?

Za razliku od Hercegovine, koja će višestoljetnu tradiciju proizvodnje duhana pokušati pretvoriti u turistički adut, susjedna Hrvatska proizvodi i zarađuje.

Organizirana proizvodnja duhana cvijeta, te se svake godine povećavaju površine zasađene duhanom.

U Hrvatskoj se posljednjih godina duhan godišnje sadi na oko 4000 hektara s kojih se proizvede oko 8000 tona duhana. Otkupna cijena duhana se iz godine u godinu povećava, kao i poticaji države za proizvodnju istog.