– Konačno smo se, barem malo, osvijestili – komentiraju ovih dana voćari nakon objave podataka kako je izvoz voća i prerađevina od voća iz BiH lani iznosio 121,7 milijuna KM i veći je za 5,1 posto u odnosu na godinu ranije, piše Večernji list BiH.
Problemi Španjolske i Italije
U pandemijskoj godini ostvariti takav rezultat nešto je što uistinu vrijedi istaknuti. Oni s kojima smo to komentirali, ističu kako je prošla godina, koliko god teška bila, predstavljala i izazov, a isto će biti i s ovom.
– Mnogi su prošle godine više proizvodili. Već sada ustaljena je krilatica “Sadilo se gdje se nikad nije sadilo i sijalo se gdje se nikad nije sijalo”. I točno se vidi kako nam je pao izvoz jabuka, krušaka…, a razlozi su što su ovdašnji građani kupovali domaće jer ta stabla, koja su također posađena lani, ne mogu prve godine davati plodove pa se kupovalo domaće.
Sponzorirani članak
Velika akcija Hisense klima u Eltingu: Vrhunski uređaji, 5 godina garancije i osigurana montaža
Također, treba znati i kako su mediteranski giganti u poljoprivrednoj proizvodnji – Španjolska i Italija imali ogromne probleme, a to je već kontinuitet.
Nekoliko godina loše vrijeme uništava tamošnju proizvodnju, a prošle godine je i koronavirus poharao sva ona mjesta koja su bila tradicionalno okrenuta proizvodnji voća i povrća, tako da je povećanje bh. izvoza splet brojnih okolnosti. Nadamo se kako će se u tom smjeru i nastaviti – kazao nam je vlasnik više nasada na jugu Hercegovine, a čije su oči uprte proteklih dana u vremenske (ne)prilike.
Ističe kako će to ove godine odigrati veliku ulogu u proizvodnji.
– Nažalost, tuče je bilo proteklih dana u nekim dijelovima, a do kraja mjeseca najavljeno je nestabilno vrijeme. To, primjerice, prošle godine u travnju nismo imali. Kad bi do kraja mjeseca prošlo bez leda i tuče, onda bi se mogle barem ponoviti brojke iz prošle godine, ako ne i pojačati.
Samo treba buditi svijest ovdašnjih stanovnika da obrađuju zapuštena imanja barem za svoje potrebe ili, ako nisu to u mogućnosti, onda neka kupuju domaće. Samo tako ćemo ići naprijed jer, ako svijet prepoznaje našu kvalitetu, onda nema razloga da i mi koji smo ovdje to ne činimo – ispričao nam je proizvođač.
U prošloj godini najviše smo izvozili zamrznute maline, a u izvješću Vanjskotrgovinske komore navodi se kako je to ohrabrujuće za domaće proizvođače.
Što je donijela pandemija
Izvoz svježih šljiva povećan je za 77 posto, a ogroman je i rast izvoza stolnoga grožđa te zamrznutih trešanja. Porastao je izvoz jabuka za 16,1 posto te krušaka za 14,7 posto. Rusija je, primjerice, kupila gotovo sve kruške, kao i 70 posto jabuka. Jasno je i da se sve manje voća koje se može ovdje proizvoditi uvozi.
Fokus, kad je uvoz u pitanju, većinom je na onom što se ovdje ne može proizvesti. Tako smo uvezli banana za 56,2 mil. KM, naranči za 17,8 mil. KM, limuna i limete za 17,1 mil. KM i to je rast od 35,7 posto. To treba gledati s pandemijske strane jer su ljudi uvelike kupovali ono voće koje u sebi sadrži vitamine, a koji su prijeko potrebni u današnjem vremenu.
Brojke, evidentno je, bude optimizam i nadu da će proizvodnja voća dosegnuti još više razine, ali i biti prepoznata od države koja se nije pokazala kao pravi vjetar u leđa onima koji se žele tim poslom baviti.
