Mate Puljak o Troji u Gabeli: Nešto je drevno ostalo zapisano dolje…

1365

Mate Puljak je miljenik publike koja voli zanimljiva povijesna istraživanja, misterije, narodne predaje i arheologiju.

Istraživanjima se bavi 25 godina, javno objavljuje nešto više od 6 godina. Objavio je više od 180 radova.

Pitali smo ga zašto je posjetio Gabelu.

Planirao sam to već duže vrijeme, ali se nije poklopilo. Pitao sam se ima li u Gabeli štofa za Ilij? U knjizi „Homerova slijepa publika“ iz 1985. Salinas je, na temelju zemljopisnih markera, locirao Ilij u ovo područje. Troja je tako zauzimala Dalmaciju s otocima i Hercegovinu, što danas odgovara rasporedu sačuvanih megalitskih lokaliteta, odnosno građevina. Osim te knjige, svjetlo dana ugledao je 1992. i „Atlas Homerove geografije“, te 2006. knjiga „Homerski šapati“. Četvrtu nije dovršio. Iako se učinilo dosta na promociji Gabele, turizam nije zaživio. Ono što je zanimljivo jest da je Salinas bio spreman financirati iskapanja koja je trebala voditi arheologinja, cijenjena Snježana Vasilj, poznata po istraživanju obližnjeg Desila. Vlasti su zabranile istraživanja. Istaknutiji protivnici bili su Đuro Basler i Enver Imamović. Dvojac mi je bio motivacija da razmišljam suprotno.

Što ste pomislili kada ste prvi put čuli za Troju u Gabeli?

Činjenica jest da se u delti morao nalaziti grad velikih gabarita i ogromnog značaja za kojega bi se čulo u Grčkoj. Za Troju u Gabeli sam čuo kao dijete. Pitao sam se tada što je to Troja. Saznao sam tek 1996.

Što vas se najviše dojmilo da ste ipak odlučili doći?

Pepeo gosp. Salinasa i njegove supruge prosut je uz rubove male tvrđave u Gabeli.  Obično se ljudi žele sahraniti u svom rodnom kraju. To mi je bilo presudno.

Treba li Salinasa odbaciti?

Salinasovu hipotezu ne treba olako odbaciti. Sve velike civilizacije nastajale su na deltama i općenito uz velike rijeke. Civilizacija iz delte Neretve izbrisana, ali se dokazuje periferijalno. Tu treba istaknuti rad Gorana Glamuzine (megaliti-hercegovina). Tako imamo nebrojena gradinska naselja, gradinske hramove, megalitske lokalitete, nekropole stećaka, gomile itd. Taj period je veoma slabo istražen, kako zbog neznanja tako i zbog nedostatka novca. Našim je kulturnjacima bilo važnije ulagati u nacionalističke priče i Rim. Velik trud je uložen da bi se stećke prikazalo kao srednjovjekovne spomenike i odvojilo od spomenute civilizacije.

Je li arheološka struka zakazala?

Hipotezu Salinasa Pricea nitko od službenih lica nije uzeo zaozbiljno, a kada se ne istražuje, neće se ništa ni otkriti. Pitanje je koliko se u to sve uplela politika, tj. obavještajna zajednica.

Što mislite o Troji u Turskoj?

I zanesenjaci, koji se povedu za ubikacijom u svoje lokalno područje, pronađu poneki marker iz Ilijade. U priči iz Turske nema markera. Geološki ništa ne odgovara opisima iz Ilijade.Autor nije pronašao podudarnosti ni s najosnovnijim toponimima iz Ilijade.

Što mislite o drugim pokušajima ubiciranja Troje u Jadran?

Kako vrijeme odmiče sve više sam uvjeren u legitimnost ubikacije u Jadran. Osim ovih hercegovačkih lokacija pojavile su se hipoteze o „Troji“ u Ljubi, Motovunu, Saloni, Dubcima kod Makarske i drugdje. Neka ljudi traže.

Koja je hipoteza najpoznatija, ako izuzmemo Gabelu?

Možda je, osim Salinasove hipoteze, u ovom dijelu Balkana najpoznatija pretpostavka gosp. Kreše Vujevića o Troji u Ljubuškom. Radi se, kako su mi neki čitatelji prenijeli, o starijoj pretpostavci.

Što mislite o njoj?

Nemam potrebu osvrtati se na istu. Nisam temeljito upoznat s detaljima, pa ne mogu ulaziti dublje. O tom prostoru imam mišljenje isključivo na temelju dosadašnjih objava istraživača Gorana Glamuzine i to mi je dovoljno.

Kako vi vidite Ilij?

Moja vizija Ilija bila je slična kliškoj tvrđavi (Klis pokraj Splita), dakle, grad na liticama, grad kojemu brodovlje ne može ništa. Od Homera nazivani „Sveti grad“ morao je s razlogom biti tako oslovljen. Kakav je to „sveti grad“? Grad napravljen prema svetoj geometriji. Kod nas je to „Dioklecijanova“ palača.  Vidite kako sve podsjeća na trojansku priču. Za paralele ne trebamo daleko. Ako uzmemo u obzir jadransku obalu, ne postoji idealniji smještaj za trojansku priču od Splita i Solina, tj. Salone i Klisa. Nijedan prostor nije bogatiji „vidljivom“ arheologijom. Dovoljno je vidjeti monumentalnost „Dioklecijanove“ palače koja je bez premca, kako kod nas tako i u svijetu. Tom zdanju, koje izvorno nije imalo nikakve veze s Rimom i Dioklecijanom, može parirati jedino Daorson. Svi ostali megalitski lokaliteti su inferiorniji.

Na koje lokalitete mislite?

Aseriju, Varvariju, Nadin, Lergovu gradinu, Purkin kuk, Tor, Škrip, Osoje u Cisti Velikoj, Zvonigrad i dr.

Postoji li mogućnost da imena toponima otkriju Ilij?

Čitajući mnoge hipoteze o Troji, nisam se mogao načuditi onima koji su bili uvjereni da se i danas očuvala drevna toponimija. Svi koji Troju traže prema sličnim nazivima toponima nemaju nikakve šanse da ju pronađu. Pravi je put uzdati se u opise krajobraza. Tako u 1. pjevanju vidimo da Ahejce pod zidine vodi vrač. Zidine nisu na moru već u unutrašnjosti, u dubokom zaljevu i među brdima. U 14. pjevanju dobivamo opis koji me podsjeća na prostor jezera Kuti.

Što ste pronašli u Gabeli?

Neuobičajen prikaz lava sv. Marka s ljudskim (muškim) spolovilom. Pokušajte na internetu pronaći barem jedan sličan prikaz. Iako je osnovna ideja skulpture krilatog lava gotovo identična, nijedna nema spolovilo, pogotovo ne ljudsko i tako grubo istaknuto. Druga stvar kod ovog prikaza jest glava koja nije lavlja. Poveznicu s istom nalazimo u prikazu demona Pezuzua. Treći detalj kojega sam uočio jest 13 rupa po lavljem tijelu koje čine nekakav smišljen roj poput zvjezdane konstelacije. Da bi dobili preklapanja zvijezda, izvorni prikaz lava, koji gleda udesno, treba okrenuti obrnuto.

Jeste li prije Gabele radili na ubikaciji Troje?

Na temu Vergilija i Eneide sam maturirao, a Ilijadu smo s grčkog prevodili u klasičnoj gimnaziji. Salinasove knjige nisam imao priliku čitati, niti znam mnogo o onome što je u njima pisao. O Gabeli sam pročitao par stručnih radova koji me se nisu dojmili jer se, uglavnom, osvrću na srednji vijek. Gabela je od države zaštićena pod istom etiketom. Nitko se nije referirao na prapovijest. To može biti dobro i znak da nešto kriju. Radio sam na usmenim predajama maloga mjesta Grabovac u zabiokovlju čiji su stanovnici tvrdili da su potomci preživjelih nakon potopa Ilijinog grada u uvali Dubci između Makarske i Omiša. U tom kontekstu razmatrao sam Cetinu i Zadvarje.

Je li Helena bila žena ili je to nekakvo preneseno značenje?

Nisam od onih koji vjeruju kako je Helena zemlja, ili nešto drugo. Jasno je da se radi o lijepoj ženi. Samo onaj koji nije osjetio moć jedne takve može pričati o metaforama, prenesenim značenjima, ili ne znam čemu već ne.

Što mislite o legendi da se kamenom Troje sagradio Dubrovnik?

Kolike su to bile zidine kada je od njih sagrađen Dubrovnik? Jesu li za potrebe gradnje priobalnih gradova odvozili i stećke? Je li itko radio analizu kamena iz Gabele i s dubrovačkih zidina? Na račun čega je struka odbacila Salinasove tvrdnje? Svašta se tu roji po glavi. Predaja nije za odbaciti.

Jesu li Trojanci ustvari Iliri?

Jedno važno pitanje glasi; ako su Trojanci bili jedan narod, jednog jezika, zašto u četvrtom pjevanju pjesnik kaže kako se međusobno nisu razumjeli. Je li itko o tome razmišljao? Što onda znači riječ Trojanac? Jedan od trojice, možda tri plemena, tri jezika?  Da li se tu radi o dijalektima ili o različitim jezicima? Bilo kako bilo, stali su rame uz rame. Vezalo ih je nešto jako, a to nešto može biti samo krv, tj. DNA. Etiketa Trojanci može biti preteča etiketi Iliri.

Što ste još zamijetili prilikom posjeta?

Mogorjelo me oborilo s nogu. Prijamovi dvori su imali 50 soba (6. pjevanje, 240-245). Mogorjelo ima 50 soba. Je li to itko do sada uvidio? Je li to ikome važno? Zašto se uporno inzistira na tome da je riječ o vili rustici ili suburbani? Pa to nema veze sa zdravim razumom. Postavlja se pitanje zašto su u Mogorjelu zasadili neprijatelje arheoloških lokaliteta- čemprese? Što to ne smije vani? Nisu li Rimljani mogli preuzeti stariju građevinu? Iz nacrta je jasno kako se broj soba poklapa utoliko da imamo izdvojenih dvanaest velikih soba za kćeri, uz koje je trinaesta roditeljska. Jedna soba na jugu ima izlaz vani pa možda nije riječ o sobi. Ako je tako onda ih uistinu ima 12. Navodi se da su te sobe u dvorištu, blizu jedna uz drugu. Pogledajte samo tlocrt Mogorjela. Nisu li uistinu u dvorištu i blizu? Je li slučajnost da se brojke toliko poklapaju? Ima li u matematici slučajnosti? Ako uzmemo Mogorjelo za Prijamove dvore, možemo li onda reći kako je Ilij obuhvaćao i Čapljinu? U tom slučaju širimo sliku i vidike na cijeli taj prostor. Povijest pišu okupatori, a mnoga djela starine napisana su prema narudžbi. Što ako je Homer, po nalogu, umanjio gabarite Ilija, te izmislio drvenog konja? Nakon deset godina opsade, Troja pada zbog konja, ito nakon što prošire dobro utvrđena vrata grada i nakon što netko veli da u njemu mogu biti skriveni junaci. Dakle, nalogodavac ili autor Ilijade, zaglupljuju iste one Trojance koji su im deset godina inteligentno pružali otpor.

Što je s opisima krajolika iz Ilijade? Ima li sličnosti s Gabelom i prostorom oko nje?

Tu su trska, lotos, šafran, Iris, metljika, rogoz, šilj i sita. Sve te biljke rastu oko Gabele i dalje prema Hutovu, Kutima i ušću. Tu su i ptice, jegulje i sve životinje koje imamo u Ilijadi. Dio krajolika se itekako uklapa. Neretva (Skamandar) ima ožiljak (scar) na zavoju (meandar) itd…Dalo bi se nabrojati mnogo toga.

Je li zbog Helene pala Troja?

Odgovor je potvrdan ako ćemo slušati struku, bilo da se radi o književnicima ili povjesničarima, međutim, postavlja se pitanje zašto su probili zid da uvuku drvenog konja? Opet postavljam pitanje, tko razbije i proširi vrata grada da uvuče bezveznog drvenog konja? Riječ može biti i o Timetovoj osveti. Ne isključujem to, ali ipak. Timet je nagovorio Trojance da ga uvuku u zidine. Naime, u vrijeme rađanja Parisa, Parisov  otac Prijam dao je ubiti Timetova sina jer je prorokovano da će se roditi dijete koje će donijeti propast Troji. Metafizički, Troja pada zbog nevine krvi toga djeteta, Helena ima samo sekundarnu ulogu u padu Troje. Sve se posložilo da se izvrši pravda za nevino dijete.  Helena jest uzrok trojanskog rata, ali Troja nije propala zbog Helene.

 

U što se ne uklapa Gabela?

Gabela se ne uklapa u definiciju „Neptunove Troje“, niti o priču o Laomedonu koji je prevario graditelja Troje Neptuna jer je to izvještaj o Troji na moru ili o kataklizmi koja je uzrokovala podizanje i prodor mora u unutrašnjost. Posejdon ne gradi zidine, ali je uzrok gradnji istih. Bune me i opisi tokova rijeka. One izviru u Idi koja se čini čas ispred Ilija, čas iza Ilija. Neretva izvire „iza“ Gabele. Skamandar se ulijeva u more, to je jasno u 20. pjevanju. Ilij se spominje kao „strmeni grad“, „strmena Troja“, što se ponavlja. Iz ove rečenice je mnogo jasnije o čemu se radi: „A kad pod strmi zid i pod trojanski htjedoše doći grad (…)“.  Dakle, Ilij ima strme bedeme, tj. iz gore navedene rečenice stječe se dojam da postoje dvoje zidine. Na to upućuje veznik „i“; „ pod strmi zid i pod trojanski grad“. Unatoč svemu, smatram da Gabelu i Čapljinu treba gledati izdaleka. Jasnije je kada na Google Earth pogledate taj komad Raja.

Je li netko uistinu razmontirao naše stare gradove ili su oni razoreni u nekakvoj prirodnoj katastrofi?

U 13. i 14. pjevanju spominje se bura. U narodu se kaže da se rađa na Pagu, a umire u Vruji (Dubci) što me opet vraća na „moju Troju“, tj. predaje o Ilijinu gradu koji je potonuo u velikoj kataklizmi. Danas ga zovu Pelegrin, tj. Piligrin (P-ilij-grin), Berulija (Beroyllia). Zanimljivo je da se u Zadvarju čuva predaja kako je Makarska sagrađena od kamenja Zadvarja. Gdje je danas taj grad? Zašto je ta predaja slična dubrovačkoj? Tko je razmontirao stare gradove i zašto? Tko je porušio naše hramove i kada? Jesmo li to sami sebi napravili? Simbol demonije koja je, između ostalih, radila na uklanjanju naših drevnih spomenika nalazi se na ulazu u tvrđavu na Gabeli. Cijela naša povijest je u Veneciji i u Vatikanu.

Što, nakon posjete,  mislite o Gabeli?

Moj posjet Gabeli trebao je, na temelju 25 godina iskustva, dati odgovor ima li ovdje štofa za trojansku priču. Previše je toga skriveno, kamuflirano, razoreno, zacementirano (doslovno), zatajeno, zapušteno, negirano, itd. Ništa se ne kopa, a kulturni slojevi su posvuda. Bilo kako bilo, Rimljani i Mleci su sebe smatrali potomcima Trojanaca, do čega su nastavili držati i Talijani. Svojim fašističkim sklonostima i pretendiranjima na Dalmaciju, i danas dokazuju kako nikada nisu odustali od našeg teritorija kojega, očito, smatraju svojim. Možda je pravi odgovor skriven baš u ovoj priči. Epicentar jedne velike drevne civilizacije bio je u delti Neretve. Ono što je lako zaključiti jest da je Ilij u Gabeli vjerojatniji nego u Hisarliku. Tu priču iz Turske treba u potpunosti prekrižiti i javno reći kako Ilij još nije pronađen!

Što može biti uteg ubikaciji Ilija u neretvanski prostor?

Svrtanje pogleda s prave lokacije na neku drugu, treću, desetu, čini da se i ta prava nađe u istom košu. To je potpis tajnih službi. Mislim da je uteg stavljen davnih godina samom zabranom iskapanja. Sjetimo se samo angažiranja Baslera i Imamovića. Ne trebaju ovom narodu vanjski neprijatelji, on ih je uvijek imao iznutra. Bitno se u budućnosti oduprijeti svemu tome iz prošlosti. Idemo prekopati Gabelu, Doljansku gradinu i neke druge lokacije pa ćemo za 10 godina donijeti sud o Salinasu. Ono što se napravilo Gabeli niti je stručno, niti je znanstveno. Kod nas diploma povjesničara znači da samo on smije nagađati tj. pretpostavljati. Mi ostali ne smijemo. Mislim da se nije trebalo odustati od istraživanja Gabele i okolice jer „štofa“ itekako ima. Ako Ilij nije bio na mjestu Gabele, jest negdje u bližoj okolici. Treba samo gledati drugačije i razmišljati o nepromjenjivim geološkim sastavnicama. Ako se budemo držali promjenjivih, koje su pretežno u nizinama, nećemo vidjeti ništa.

Što imate reći za kraj?

Pročitajte moj rad o Gabeli. On nije znanstveni rad, ja se ne bavim glupostima umotanima u celofan znanosti. Pogurnuo sam ova kola, zahrđalih osovina i kotača. Volio bih da svi skupa nastavimo borbu za istinu o delti i napose Daorsonu koji je mnogo stariji nego što nas uvjeravaju. I stećci su također stariji. Jugoslavija je mrtva, a s njom i ideja naših neprijatelja o dolasku Slavena. Gledajmo ispraviti laži i dičiti se onime što imamo, prvenstveno Daorsonom i „Dioklecijanovom“ palačom, a zatim i s drugim mega građevinama.

Nešto je drevno ostalo zapisano dolje u Neretvi. Kao da sam bio na izvoru svih svojih traganja, kao da je sav moj rad vodio do Gabele. Dolje  je pupak naše civilizacije, prag preko kojega se ulazilo u mistični svijet Ilirije. Došao sam s „naopake“ strane i dužim putem.

Podržite moj rad, i rad kolege Gorana Glamuzine. Šaljite nam priče, nalaze, predaje. Iako se susrećemo s cenzurom i omalovažavanjima, imamo alate kojima ćemo i dalje raditi na iznošenju istine na svjetlo dana. Ni ja, ni Goran, nikada nismo tražili nečiju financijsku pomoć kao što to rade lažni istraživači, kvazi predavači, putopisci, youtuberi i dr. kojima nije do istine nego do imena i provoda.

Pošao sam u Gabelu ne bih li, prvenstveno u sebi, osjetio trojansku priču.  Dok sam bio dolje, u mene je ušao neki topli osjećaj, koji je rastao mojom udaljenošću. Kroz par dana prerastao je u neopisivu želju za povratkom, možda u neko proljetno jutro, ili u rano ljeto, a možda već idući mjesec.

http://piramidasunca.ba/bs/blogovi-3/mate-puljak-blog-x/item/17530-gabela-%E2%80%9Ezora-u-%C5%A1afran-pla%C5%A1tu%E2%80%9C-1.html