U BiH konačno počela padati cijena dizela

1108

Četvrti tjedan zaredom pale su cijene nafte. Razlog je strah od koronavirusa jer novi val u Europi ne posustaje. Tako je barel i na londonskom i na američkom tržištu pao ispod 80 dolara, a onaj američki sada je bliži 75 dolara. Inače prije mjesec dana razine su bile najviše u posljednje tri, odnosno sedam godina na američkom tržištu, piše Večernji list BiH.

Amerika je zaprijetila da će posegnuti za naftom iz rezervi ako se nastavi kontinuirani rast te je predložila i drugim svjetskim gospodarstvima koordiniranu prodaju nafte iz strateških rezervi, a cilj svega je da se ne uspori oporavak gospodarstva.

Situaciju ne olakšava ni činjenica da je Austrija otišla u potpuno zatvaranje, a da isto to najavljuje i Njemačka. Kako se to održava na BiH? Pad cijena je počeo.

Teško prognozirati

Kako je rečeno za Večernji list iz Federalnog ministarstva trgovine, Sektora za cijene i analizu tržišta, od 17. studenoga do jučerašnjeg datuma došle su 54 obavijesti o sniženju cijena dizela za 5 feninga. Tako se dizel sada kreće od 2,26 do 2,51 KM po litri, dok je benzin od 2,31 do 2,51 KM po litri.

Prosječna cijena dizela je 2,38 KM po litri, dok je benzin 2,41 KM po litri. Još ranije je država donijela odluku da gospodarska društva koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim prerađevinama mogu imati maksimalnu maržu od 6 feninga po litri prerađevine, dok trgovine na malo mogu imati maksimalno 25 feninga po litri prerađevine. Na jednoj crpki u zapadnoj Hercegovini gdje je cijena dizela 2,36 KM po litri kažu da očekuju daljnji pad cijena, međutim, za koliko i koliko dugo će pad trajati, nisu znali prognozirati.

– Sve je neizvjesno, a evo imamo sreću da u kontinuitetu, mjesec dana, cijena nafte na svjetskom tržištu pada. Smatram da će već ovaj tjedan na većini crpki cijene goriva pasti od 5 do 10 feninga, ali opet ne možemo tvrditi da se neće dogoditi još neki “potres” pa je teško bilo što prognozirati – priča nam radnik na crpki. I ekonomski analitičar Saša Stevanović smatra da će doći do smanjenja cijena u cijeloj Europi, a samim time i u BiH. Razlog je “lockdown” jer će austrijski primjer slijediti i neke druge razvijene države, inače veliki potrošači.

Analitičari iz BiH s kojima svakodnevno komuniciramo komentiraju da sve prije svega ovisi o ponašanju velesila i da su to u Europi zemlje poput Njemačke, Austrije, Francuske, Italije, Velike Britanije… dok najvažniju ulogu u svijetu imaju Sjedinjene Američke Države i oko njih se većina toga i u ovom posljednjem pojeftinjenju vrti, i ne samo zbog na početku teksta spomenute prijetnje prema ostalima.

– Vrijednost dolara također raste četiri tjedna zaredom i dosegnula je najvišu razinu u posljednjih skoro godinu i pol dana, a onda sve prati i visoka inflacija u toj zemlji. Sve to vodi usporavanju oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva, što smanjuje potražnju za energentima. A mi u BiH ne igramo nikakvu ulogu.

Da se zakotrljala ona priča s velikim industrijskim divom o nalazištima nafte ovdje, možda bismo i mi danas mogli diktirati cijenu i točiti gorivo za marku po litri, međutim, nije se dogodilo ništa, a mi smo nemoćni na bilo što utjecati – priča nam jedan ekonomski stručnjak koji se bavi makroanalizama.

Kineski zahtjevi

A dok se prati cijena nafte, isto tako su sve oči uprte i u plin. Cijena mu je u burzovnom trgovanju na početku tjedna u Europi pala ispod tisuću dolara za tisuću kubnih metara, međutim, to još ništa ne znači jer je prošlog tjedna došlo do snažnog rasta nakon što je Njemačka obustavila postupak certifikacije za projekt Sjeverni tok 2 dok švicarska tvrtka koja upravlja plinovodom ne osnuje tvrtku u Njemačkoj.

Uz taj razlog, povećana je potražnja za plinom zbog hladnog vremena, kao i najave Britanaca da će doći do nestašica zbog jake zime, što neke prognoze predviđaju.

Novi, veliki problem su i kineski zahtjevi za većim količinama plina jer odustaju od ugljena, kako bi se smanjilo globalno onečišćenje. Sve ovo ogroman je problem, a na koji, kao i u drugim stvarima, BiH ne može utjecati. Boca plina koju smo još prošle godine plaćali oko 15 maraka, sada je oko 30 maraka i mnogi koji kuhaju ili peku na plin sada razmišljaju o alternativama.

Oni koji imaju peć na drva odlučuju se ručak pripravljati tako, a ona kućanstva koja nemaju tu mogućnost, biraju struju. I svi prate događaje na globalnoj razini, o njima ovisi puno toga u budućnosti.