Do kada će trajati ”bablje ljeto”?

1850

Visoke temperature produljile su sezonu ljetne odjeće, pića na terasama, pa čak i kupanja – jer i ovog vikenda uživamo na preko 25 stupnjeva diljem zemlje.

Prema dugoročnim vremenskim prognozama DHMZ-a, čini se da još uvijek ne trebamo vaditi kapute iz ormara jer bi se natprosječne temperature trebale nastaviti i u listopadu, a čak niti studeni neće zahladiti kao nekih prijašnjih godina.

Srednja mjesečna temperatura za deveti mjesec u Hrvatskoj je nadmašila prosječnu iz razdoblja 1991. – 2020. za čak 3 do 4 °C pa se može govoriti o rujnu koji će gotovo sigurno ući u pet najtoplijih u povijesti mjerenja, ponegdje odmah iza najtoplijeg zabilježenog 2011. godine, dok je u Osijeku postavio novi temperaturni rekord, prenosi HRT.

Topla jesen

No ovaj rujan nije poseban samo po temperaturi već i po količini i distribuciji oborina. Broj kišnih dana bio je razmjerno malen, a u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima, u većini dijelova Hrvatske zabilježen je manjak oborina, no u Rijeci i Zagrebu bilo je i viška.

Na mjernoj postaji Zagreb Maksimir zabilježena je druga najveća količina oborina od 2014. kada je od siječnja do rujna izmjereno 1035 mm. Ove godine radi se o 938 mm ili litara po četvornom metru.

A slično vrijeme – suho i natprosječno toplo, uvodi nas i u listopad. U prva dva tjedna 10. mjeseca mala je vjerojatnost za znatne količine oborina.

U drugoj polovici mjeseca povećava se vjerojatnost za veću količinu padalina, naročito na Jadranu.

Dugoročne prognoze, iako manje pouzdane, upućuju na to da bi i studeni mogao biti natprosječno topao, no padalina bi u Hrvatskoj moglo biti i više no što je uobičajeno.

Prognoza za zimu pak daje povećane vrijednosti za prosječnu i malo višu temperaturu zraka, no vrijednosti odstupanja od prosjeka i vrijednosti vjerojatnosti tog odstupanja znatno su manje nego za jesen – dakle zima bi trebala biti sličnija prosječnoj zimi no što je jesen prosječnoj jeseni.

Količina oborina, prognozira se, mogla bi zimi biti veća od prosječne, a najbolje šanse za snijeg imamo u siječnju i veljači, dok bi i prosinac mogao biti topliji no što se neki nadaju.

Iz DHMZ-a napominju da se odstupanja, srednje temperature zraka i ukupne količine oborine odnose na posljednje klimatološko razdoblje koje je osjetno toplije od starog razdoblja od 1961. do 1990. godine, te da dugoročne prognoze gotovo uvijek sadrže neke pogreške.