Kada i kako vaditi mrkvu za optimalni kvalitet i trajnost

1074

Mrkva je jedan od omiljenih vrsta povrća u mnogim kuhinjama širom svijeta, a kako bismo uživali u njenom najboljem ukusu i nutritivnoj vrijednosti, vađenje mrkve mora biti pažljivo planirano i izvedeno.

U ovom članku saznat ćemo kada je pravo vrijeme za vađenje mrkve i kako točno obaviti taj postupak.

Vađenje mrkve je ključni trenutak u njenom životnom ciklusu i ima značajan utjecaj na njen kvalitet, trajnost i nutritivnu vrijednost.

Sponzorirani članak

Blagdanski popusti u Eltingu Čapljina – Dyson uređaji sniženi 15%!

Elting Čapljina donosi savršenu priliku za blagdansku kupnju! Svi Dyson uređaji u njihovoj ponudi sada su sniženi 15%. Ovaj posebni blagdanski popust uključuje popularne proizvode poput pegli za kosu, fenova... Pročitaj više

Pravilno vađenje mrkve zahtijeva razumijevanje njenih karakteristika i razvojnog procesa.

Optimalna veličina i vijek za vađenje mrkve

Vađenje mrkve može se započeti tek kada ima 1 do 1,5 centimetar u prečniku. Ova veličina ukazuje na to da je mrkva dosegnula određenu zrelost i spremna je za berbu. Osim prečnika, važno je uzeti u obzir i vijek mrkve.

Mladu mrkvu za prodaju u vezicama ili u svježem stanju sa odstranjenim lišćem možete vaditi nakon otprilike 60 dana od sadnje, dok puna tehnološka zrelost nastupa nakon 120 dana.

Kako znati da je mrkva spremna za vađenje?

Mrkva se vadi kada se korijen potpuno razvije i dosegne oblik i veličinu karakterističnu za pojedini hibrid.

Važno je promatrati i ocijeniti svaku pojedinačnu mrkvu kako biste osigurali da je spremna za berbu. Mrkva treba biti čvrsta i zdrava, bez znakova truljenja ili drugih oštećenja.

Važnost tehnološke zrelosti

Kod vađenja mrkve, naročito ako je cilj duže skladištenje, važno je da se vađenje obavi u fazi tehnološke zrelosti. Tehnološka zrelost označava trenutak kada se mrkva nalazi na vrhuncu svog kvaliteta.

Berba u ovoj fazi osigurava da mrkva zadrži svoju nutritivnu vrijednost i svježinu tijekom dužeg razdoblja skladištenja.

Ukoliko se mrkva ne izvadi u fazi tehnološke zrelosti, moguća je retrovegetacija. Ovo znači da mrkva može početi ponovno rasti ili koristiti svoje rezervne materije iz korijena kako bi kompenzovala stres berbe.

Ovaj proces može rezultirati smanjenjem nutritivne vrijednosti, prinosom i sposobnošću dužeg čuvanja mrkve.

Zaključak

Vađenje mrkve je ključni korak u očuvanju njenog kvaliteta i nutritivne vrijednosti. Pravilno određivanje vremena za berbu i obavljanje berbe u fazi tehnološke zrelosti ključni su faktori koji osiguravaju svježinu i kvalitetu mrkve tokom njenog skladištenja i korištenja.

Stoga, poljoprivrednici i vrtlari trebaju biti pažljivi i informirani kako bi osigurali da njihova mrkva ostane ukusna i hranjiva.

Izvor: Agrosavjet