Kvalitetan rasad ranog kupusa je osnova uspješne proizvodnje. Primjenom svih neophodnih mjera može se ostvariti visok i stabilan prinos dobrog kvaliteta
Za proizvodnju ranog kupusa, rasad se proizvodi u toplim lejama. Sjetva u tople leje se najčešće obavlja krajem siječnja ili početkom veljače, odnosno pravilo je oko 40 dana prije rasađivanja na otvoreno polje.
Ukoliko se planira pikiranje rasada onda se sjetva obavlja najčešće u drugoj polovici veljače, navodi Zoran Lazarov, savjetodavac PSSS.
Koliko soli ide na 10L vode za kiseli kupus – ovo je idealan omjer!
Lazarov ističe da je za proizvodnju kvalitetnog rasada ranog kupusa neophodna posvećenost i pažnja u samom poslu kao i poštovanje i redosled određenih koraka tokom procesa proizvodnje.
Korak po korak do kvalitenog rasada ranog kupusa
Izbor sjemena
Prije same sjetve neophodno je izabrati visokokvalitetno i zdravstveno sigurno sjeme. Također je veoma bitno da izabrano sjeme odgovara po svojim osobinama podneblju u kojem će se uzgajati i vremenu uzgoja (rana, srednja ili kasna proizvodnja).
Priprema leja
Leje za sjetvu moraju biti dobro pripremljene, a to podrazumijeva da zemljište od kojeg se prave leje bude bogato hranljivim sastojcima, mrvičaste strukture sa dobrim vodnim i zračnim režimom (dobro drenirano).
Također je značajan i položaj samih leja i gotovo uvijek ih treba postavljati na osunčanim i dobro prosvjetljenim stranama, koje su uvijek zaštićene od hladnih vjetrova.
Supstrat
Za proizvodnju dobrog rasada potrebno je koristiti kvalitetan supstrat koji sadrži potrebne hranljive materije. Danas postoji u prodaji čitava paleta različitih supstrata koji se koriste u tu svrhu.
Također je moguće napraviti i vlastiti supstrat, koji najčešče predstavlja mješavinu komposta (40–50%), treseta (10-20%), baštenske zemlje ili zemlje sa ledina (20–30%), pijeska (20–25%) i kombiniranog mineralnog đubriva NPK 15:15:15 (2–3%).
Prilikom pripreme treba voditi računa da šmješa bude dobro izmiješana, prosijana od grubljih struktuta i dezinfikovana (najčešće hemijska dezinfekcija).
Sjetva sjemena
Sjetvu semena u leje treba obaviti na odgovarajućoj dubini u prosjeku (oko 0,5 cm). Sjeme se sije u plitke brazdice, koje se nakon sjetve sjemena blago pokrivaju zemljom i zalivaju.
Dubina sjetve je veoma bitna kako bi sjeme u što kraćem roku i u što većem procentu niklo.
Prije svega treba poštovati upustvo svakog proizvođača koje postoji na samom pakovanju od sjemena.
Osvjetljenje
Prilikom proizvodnje rasada neophodno je osigurati dovoljno svjetlosti, prije svega prirodne ako ima potrebe ugraditi u prostor za proizvodnju rasada i izvore umjetne svjetlosti. Svjetlost ima značajnu ulogu za normalan rast i razvoj biljaka.
Temperatura
Temperaturu treba uvijek održavati u rasponu od oko 18–22°C da bi biljke imale optimalne uvjete za rast i razvoj.
Ako se potrebna temperatura ne može osigurati prirodnim putem, neophodno je instalirati i dodatne izvore toplote (razne grijalice).
Vlažnost zraka
Ima značajnu ulogu za normalan rast i razvoj biljaka (rasada). Optimalna vlažnost zraka se kreće u intervalu od oko 70–75%. Leje koje se koriste za proizvodnju rasad, treba da budu urađene tako da se potrebna vlaga tijekom perioda proizvodnje rasada ne gubi.
Đubrenje
Predstavlja neizostavnu mjeru za proizvodnju kvalitetnog rasada. Nakon kljijanja i nicanja rasada, a naročito ako primjetimo da rasad nije dovoljno zelen, bujan i čvrst, a ostali uslovi su dobri prihrana predstavlja neizostavanu mjeru. Prihrana se najčešće vrši sa NPK 15:15:15.
Pikiranje (presađivanje rasada)
Vrlo često postoji potreba da se rasad zbog velike gustine presadi u novu pripremljenu leju kako bi imao dovoljno prostora za normalan rast i razvoj, na većem rastojanju (8–12 cm x 8– 12 cm).
Pritom treba voditi računa da se presađuju samo zdrave i dobro razvijene biljke (najmanje prva dva lista). Nakon rasađivanja obavezno zalivanje biljaka mlakom vodom, i zasjenjivanje u trajanju 1–2 dana, zbog što manjeg gubitka vlage.
Kalenje rasada
Prije nego rasad presadimo na otvoreno polje neophodno je njegovo kaljenje. Kaljenje podrazumijeva da tijekom 7–14 dana, rasad izlažemo vanjskom uticaju samo tijekom dana, a nakon toga još nedelju izlažemo i tijekom dana i noći, a sve u cilju njegovog prilagođavanja vanjskim uslovima.
Rasađivanje (sadnja)
Na samom kraju u postupku proizvodnje rasada dolazi sadnja na otvorenom polju. Postupak sadnje je gotovo indentičan postupku presađivanja (pikiranja). Rasad se sadi na istu onu dubinu, na kojoj je bio u leji tijekom proizvodnje.
Danas osim ručne postoji i strojna sadnja rasada na otvoreno polje. Sadi se isključivo zdrav i dobro razvijen rasad sa (5–6 listova). Zemljište u koje se vrši sadnja rasada kupusa treba da bude dobro pripremljeno, rastresito i umjereno vlažno.
Kvalitetan sadni materijal ne znači istovremeno visok i stabilan prinos dobrog kvaliteta ako se i nakon sadnje ne nastavi sa pravilnom i pravovremenom njegom posađenog rasada i primjenom svih neophodnih mjera da bi se došlo do željenog rezultata, zaključuje savjetodavac Lazarov.
Izvor: Agrosavjet
