U našim agroekološkim uslovima sadnja voća se vrši tijekom zimskog mirovanja – od opadanja lišća u jesen pa do kretanja vegetacije u proljeće. Najbolje je ako se obavi u jesen ili u rano proljeće.
Jesenja sadnja ima niz prednosti u odnosu na proljetnu: sadnice imaju dovoljno vlage u zemljištu, presjeci na korjenovom sustavu dobro kalusiraju i na njima se tijekom zime obrazuju sitne – apsorpcijske žilice koje u proljeće, sa nastupanjem povoljnih uslova, počinju usvajati vodu i hranljive materije.
Također, tijekom zime dolazi do sleganja zemljišta u jamićima i uspostavljanja dobrog kontakta između njega i korjenovog sustava. Takve sadnice u proljeće brzo startuju sa vegetacijom i bolje se razvijaju.
Sponzorirani članak
Novi akcijski letak u Ax-solingu i na KupiAlat.ba
Dobro pripremiti zemljište
Sadnja se obavlja na dobro pripremljenom zemljištu. Ova priprema podrazumijeva duboko oranje – rigolovanje na dubini 60-80 cm čime se oranični, plodni sloj zemljišta spušta u zonu rasta budućeg korjenovog sustava sadnica, a donji, dublji i manje plodni slojevi zemljišta se izbacuju na površinu zemljišta.
Rigolovanje treba obaviti u rujnu mjesecu kako bi se do sadnje zemljište sleglo i usitnilo pod djelovanjem padavina i sunca. Prije sadnje se obavlja dopunska obrada teškim tanjiračama ili roto drljačama kako bi se zemljište usitnilo i poravnalo.
U posljednje vrijeme umjesto rigolovanja vrši se podrivanje, nakon čega se vrši oranje na manjoj dubini od oko 40 cm. Izvodi se pomoću podrivača koji mogu imati fiksna ili aktivna radna tijela. Ovim priključnim mašinama se dobro poboljšavaju vodni, zračni i toplotni režim zemljišta.
Nakon pripreme zemljišta pristupa se razmjeravanju i obilježavanju sadnih mjesta. Razmjeravanjem se svakoj biljci osigura isti hranidbeni prostor. Na većim površinama razmjeravanje obično obavlja geometar, dok se na manjim površinama može obaviti pantljikama.
Prilikom razmjeravanja treba na krajevima budućih redova ostaviti prostor za okretanje mehanizacije.
Također, između krajnjih redova i susednih parcela treba ostaviti slobodan prostor, bar za jednu polovicu međurednog rastojanja. Razmak sadnje zavisi od voćne vrste, bujnosti sorte i podloge na koju je nakalemljena, uzgojnog oblika, nagiba zemljišta.
Sjever – jug je najbolji pravac
U zasadu treba odrediti osnovni red od koga polaze ostali redovi. Pravac osnovnog reda se, obično, pruža po najkraćoj strani parcele. Od osnovnog reda se postavljaju pravi uglovi da bi se odredili pravci ostalih redova u zasadu.
Najbolji je pravac redova sjever-jug jer osigurava najbolju osvijetljenost i provjetrenost. Na terenima sa nagibom pravac redova određuje nagib terena.
Sadna mjesta se obilježavaju kočićima, a zatim se pristupa kopanju jamića. Ako je zemljište rigolovano dubina jamića treba da bude 30-40 cm, a prečnik 40-50 cm. Kopanje jamića se može vršiti ručno – ašovom ili traktorskim burgijama, što je znatno lakše i brže.
Ako zemljište nije rigolovano ili podrivano onda dimenzije moraju biti znatno veće, pri čemu dubina treba da iznosi 60 cm a prečnik 100 cm.
Treba naglasiti da se pripremom zemljišta sadnicama trebaju osigurati najbolji uslovi za razvoj korjenovog sustava, jer od razvoja korjenovog sustava zavisi i razvoj nadzemnog dijela biljke, dobra rodnost i dugovječnost zasada. Sve greške učinjene prilikom podizanja zasada kasnije se teško mogu ispraviti.
Važno je kako sadite
Prilikom sadnje spojno mjesto mora ostati 4-5 cm iznad zemljišta na ravnim terenima, odnosno 7-8 cm na nagnutim terenima zbog kasnijeg zatrpavanja spojnog mjesta prilikom obrade, jer dolazi do svlačenja zemljišta sa viših točaka na niže. Često se u praksi sreću sadnice koje su nisko kalemljene, 5 cm iznad zemlje.
Takve sadnice se ne mogu posaditi na željenu dubinu i kasnije može doći do njihovog izvaljivanja. One, takođe, teže podnose sušu. Znanstvenoje dokazano da preduboko posađene sadnice (spojno mjesto u zemlji) kasnije ne rađaju.
Kako saditi?
Sadnju sadnica obavljaju dva radnika pri čemu jedan drži sadnicu i gazi nanesenu zemlju, a drugi zemljom popunjava jamić. Korjenov sustav sadnice treba zrakasto rasporediti i zatim dodavati sitnu zemlju. Sadnicu treba povremeno protresti da zemlja uđe između žilica.
Kada se korjenov sistem prekrije slojem zemlje od 10 cm vrši se gaženje kako bi se uspostavio što bolji kontakt između korjenovog sustava i zemljišta. Ako se sadnja obavlja u proljeće potrebno je nakon prekrivanja korjenovog sustava zemljom, izvršiti zalivanje sa 10 litara vode po sadnici i sačekati da se ona procijedi u dublje slojeve.
Zatim se dodaju (ako ranije prije pripreme nisu dodavana) dvije lopate zgorelog ovčijeg ili goveđeg stajnjaka i 100-150 grama NPK mineralnog đubriva formulacije 8:16:24 ili slično.
Ostatak jamića se popunjava preostalom zemljom i opet dobro nagazi.
Ako se radi o proljetnoj sadnji , prekraćivanje sadnica se može izvršiti odmah, a ukoliko je u pitanju jesenja sadnja onda skraćivanje treba ostaviti za proljeće.
Kasnija sadnja – slabiji prijem sadnica
Ako proizvođači nisu u mogućnosti da sadnju obave u jesen , treba da nastoje da je obave u rano proljeće, tijekom veljače mjeseca. Kasnija sadnja – u ožujku mjesecu ima za posljedicu slabiji prijem i porast sadnica.
Ovakva sadnja može biti uspješna ako proizvođači imaju mogućnost navodnjavanja.
Jednogodišnje su najbolje
Za sadnju treba koristiti jednogodišnje sadnice visine 130-170 cm sa dobro razvijenim korjenovim sustavom. Takve sadnice treba da imaju 3-5 jačih skeletnih žila i mnoštvo obrastajućih žilica, da je spojno mjesto dobro sraslo i da nemaju mehaničkih oštećenja.
Prije sadnje se jače žile skraćuju na dužinu 20-25 cm. Ukoliko su oštećene onda se skraćuju do zdravog dijela. Nakon toga se potapaju u kašu napravljenu od jednog dijela svježe goveđe balege, dva dijela zemlje i jednog dijela vode.
Ovaj sloj prekriva korjenov sustav, stvara film i omogućava bolji kontakt sa zemljom.
Fitohormoni iz balege ubrzavaju diobu ćelija korijena i stvaranje sitnih, apsorpcionih žilica. Poželjno je da su kalemljene na visini od 10-15 cm, jer treba da budu posađene na nešto većoj dubini nego što su rasle u rastilu.
Milivoj Timotić, savjetnik za voćarstvo i vinogradarstvo
Agrosavjet
