Rano proljeće izmamilo je poljoprivrednike u bašte i na oranice kako bi zemlju pripremili za sjetvu, a već zasejano povrće zaštitili.
Brojni povrtlari, poput Slavka Damljanovića već uveliko na svojim parcelma.
”Ja sam već posjao grašak, preventivno sam sipao pepeo kako bi sve bilo ekološki čisto i zdravo. Pored graška, posjao sam luk, mrkvu, peršun, zelenu salatu, krompir… U mojoj bašti je sve organski, jedino ću kemijske preparate koristiti za krompir zbog zlatice”, rekao je za RINU Slavko Damljanović iz Ljubića.
On je istaknuo da je parcelu u kojoj sije povrće oplemenio krečom zbog crva, a zbog kvaliteta zemljišta. Kada je u pitanju povrće, struka savjetuje pre svega primjenu preventinih mjera, kako bi se spriječila pojava bolesti i štetočina.
”I plodored može biti jedan od mjera zaštite, znači smjena usjeva četvorogodišnji i petogodišnji plodored. Inače, s obzirom na to da je u našem kraju u povrtarstvu najviše zastupljena proizvodnja krumpira, važno je povrtarima skrenuti pažnju da je najveća štetočina krumpirov moljac, posebno u krajevima u dolini Zapadne Morave”, rekla je Ljiljana Stojković Jovanović, savjetodavac za zaštitu bilja Poljoprivredne savjetodavne stručne službe Čačak.
Ona dodaje da su najugroženije sorte krompira one koje se vade krajem kolovoza i početkom rujna.
Preventivne mjere koje bi mogle da stave pod kontrolu ovu štetočinu su najpre izbor sorte krompira iz ranijih rokova setve, zatim seme mora biti zdravo, kao i primjena četvorogodišnjeg i petogodišnjeg plodoreda, istaknula je Jovanovićeva.
Izvor: Agrosavjet
