U pravilu, kasni kupus najveće prinose ostvaruje ako se proizvodi na duboko oranim, plodnim i strukturnim tlima.
Pored toga, nužno je voditi računa i o plodoredu, odnosno, kupus treba saditi na istoj površini tek za 3-4 godine.
Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamo pripaziti i na odabir pretkultura. Najbolje pretkulture za kupus smatraju se mahunarke, trave, žitarice, krumpir, krastavac i paradajz.
Sponzorirani članak
Novi akcijski letak u Ax-solingu i na KupiAlat.ba
Rokovi sjetve i sadnje
Rokovi sjetve i sadnje kasnog kupusa variraju od područja uzgoja. U kontinentalnoj klimi kasni kupus najčešće se sije polovicom svibnja dok se sadnja obavlja mjesec dana kasnije, točnije oko 20. lipnja.
U toplijem klimatu sjetva se obavlja najčešće u prvoj polovici srpnja, što znači da je sadnja moguća tijekom cijelog kolovoza.
Koliko soli ide na 10L vode za kiseli kupus – ovo je idealan omjer!
Međutim, treba znati da sadnja kasnog kupusa tijekom rujna ne bi donijela rezultate jer se ne bi formirale glavice, već samo lisne rozete.
Iako na razmak sadnje utječe izbor sorte/hibrida kao i način obrade tla, najčešći međuredni razmak iznosi 50-60 cm, a unutar reda 30-40 cm.
Najpoznatije sorte kasnog kupusa
VARAŽDINSKI KUPUS
Kasna sorta namijenjena kiseljenju. Riječ je o sorti plosnatih zbijenih glavica, svijetlozelene boje. Prosječna težina glavice iznosi 2 kg. Dužina vegetacije iznosi 150 dana.
FUTOŠKI KUPUS
Kasna sorta namijenjena kako za potrošnju u svježem stanju tako i za kiseljenje. Dužina vegetacije iznosi 160 dana, a prosječna težina glavice 3-4 kg. Formira okrugle glavice, karakteristične svijetlozelene boje.
SLAVA
Nešto ranija sorta kupusa koja formira čvrste, okrugle glavice tamnozelene boje. Dužina vegetacije iznosi 125-130 dana. Radi se o prilično nezahtijevnoj sorti kupusa koja ostvaruje dobre prinose i u lošijim uvjetima uzgoja.
Izvor: Green Garden
