Fiziološki poremećaji nisu posljedica djelovanja patogenih organizama, već su nastali zbog promjena u fiziološkim procesima same biljke.
Kod paradajza i ostalog plodovitog povrća, najčešći fiziološki poremećaj je pucanje plodova, poremećaj u rastu – tzv.mačije lice, trake plutastog tkiva na pokožici ploda, ožegotine od sunca i vršna trulež plodova paradajza.
Pucanje plodova
Kod paradajza se razlikuju dva tipa pucanja plodova: radijalno i koncentrično pucanje.
Radijalno je posljedica padavina, odnosno natapanja poslije izraženo suhog razdoblja.
Koncentrično pucanje je posljedica zadržavanja vode na plodovima i njihovog izlaganja izravnim sunčevim zracima.
Deformacija plodova (mačije lice)
Kod ovog fiziološkog poremećaja plod je potpuno deformiran i više nema tržišnu vrijednost. Ova promjena je posljedica temperaturnog šoka tijekom cvjetanja i oplodnje.
Niske dnevne temperature u vrijeme cvjetanja (15-18 C), kao i niske noćne (10-15 C) su kritične za pojavu ovih deformacija.
Gajenjem paradajza u zaštićenom prostoru i kontrolom temperature u vrijeme cvjetanja, znatno se smanjuje mogućnost nastanka deformiranih plodova.
Također, postoje razlike između sorata i hibrida prema sklonosti ka ovoj pojavi.
Uzdužne trake plutastog tkiva na pokožici
Ova pojava na plodu čini manju štetu. Uzroci nastanka deformacije nisu u potpunosti objašnjeni i različiti su u zavisnosti od hibrida i sorti paradajza.
Izvor: dipl. inž. Radojka Nikolić
PSSS Kruševac | Agrosavjet
