Gajenje jagoda u zaštićenom prostoru ima za cilj da se osiguraju optimalni uvjeti za rast i rađanje u onim razdobljima godine kada im klimatski uvjeti to ne dozvoljavaju.
To se prije svega reflektira kroz ranije sazrijevanje plodova, kao i produžetak razdoblja berbe, piše na formu Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Srbije.
Ova voćna vrsta se može gajiti u tunelima različite visine, plastenicima i staklenicima.
Sponzorirani članak
Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja
Niski tuneli za gajenje jagoda
Niski tuneli za gajenje jagoda prije svega imaju funkciju, kada je u pitanju zaštita jagode od poznih proljetnih mrazeva, jer upravo oni nanose štete koje se manifestiraju kroz izmrzavanje prve serije cvjetova.
Također, plodovi sazrijevaju za desetak dana ranije nego na otvorenom prostoru, a berbu je lakše provoditi, jer su plodovi suhi i čisti.
Nedostatak ovog tipa gajenja je činjenica da se folija često mora podizati zbog izvođenja berbe i nekih pomotehničkih zahvata. U tom slučaju, a kada temperature tijekom noći padaju, folija se mora ponovno spuštati.
Nasuprot tome, kada su visoke dnevne temperature, foliju je neophodno podignuti napola, jer tada i dalje postoji zaštita od sunca, a istovremeno se stvaraju uvjeti za strujanje zraka i tako spriječava pregrijavanje biljaka.
Poluvisoki tunelza gajenje jagoda
Poluvisoki tuneli su visine oko dva metra i provjetravanje se vrši otvaranjem čeonih strana. Folija je uglavnom jednostruka, pri čemu se jagoda može gajiti na zemljištu sa zastiranjem PE folijom ili na zemlji ili u hidroponskim vrećama i kontejnerima.
I pri ovom načina gajenja jagode berba plodova je 10-15 dana ranija nego pri klasičnoj proizvodnji.
Visoki tuneli za gajenje jagoda
Visoki tuneli su visine 2,5-3,5 metra, pri čemu su vrata za provjetravanje sa čeonih strana i često su pokriveni dvostrukom folijom između kojih se ubacuje komprimirani zrak.
Prednosti ovog načina gajenja su veći prostor, produžena sezona berbe (ranije počinje i kasnije se završava) i veći su prinosi po jedinici površine.
Plastenici
Plastenici su po obliku i veličini slični staklenicima, a najčešći tip kod nas je polukružni. Uglavnom se pružaju u pravcu sjever-jug i širine su 4-8 metara, a visine 3,5-4 metra.
Ishrana jagode u ovom sustavu se obavlja fertigacijom u zavisnosti od fenofaze u određenim vremenskim intervalima, pri čemu se koriste vodotopiva đubriva, a povremeno se vrši i folijarno prihranjivanje mikroelementima koje se obavlja istovremeno sa fungicidno-insekticidnim tretmanom.
U plastenicima se berba obavlja svaki drugi dan i traje nekada i preko dva mjeseca. Kada se biljke gaje u vrećama ili kontejnerima berba je olakšana, jer su plodovi locirni uglavnom u visini tijela berača.
Usprkos činjenci da je investicija u plastenika veoma skupa, svakako je isplativa, jer se ostvaruju visoki prinosi i cijena koje se postiže u vansezoni, navodi Stanojević. Također, instalirana oprema ostaje duži niz godina, a samo se mijenjaju vreće sa supstratom i biljke.
Staklenici
Staklenici su svakako najskuplji, ali i najprifitabilniji posao, kada je gajenje jagode u zaštićenom prostoru u pitanju, ističe autor.
Prednosti su ranije sazrijevanje, produžena berba u oba smjera, programiranje zrenja prema zahtijevima tržišta i kontrolirani uvjeti gajenja. Gajenje jagode u ovim uvjetima se dovodi na nivo programirane proizvodnje kada je u pitanju kvalitet, prinos i vrijeme zrenja.
Izvor: Agrosavjet
