Sa završenom berbom radovi u u voćnjacima nisu završeni. Sada predstoji razdoblje kada treba obaviti čitav niz agrotehničkih mjera za dobro prezimljavanje biljaka.
U ovom razdoblju radimo sanitarnu rezidbu , zaštitu sadnica od zečeva, krečenje voćnih stabala, đubrenje višegodišnjih zasada.
Na deblu i osnovnim granama stabla u starijim zasadima površinski slojevi kore pucaju, izumiru i služe za utočište mnogima štetočinama.
Sponzorirani članak
Čapljina: Traži se iskusna teta za čuvanje djeteta - naknada 600 KM za 6 sati dnevno!
Zaštita površine
Na površinskom sloju se stvara mahovina, lišajevi, gljive i gnijezda gusenica, tako da ukoliko se pojavi važna mjera je uklanjanje površinskog sloja kore. Takvu koru treba svake godine specijalnim strugačima, ili čeličnim četkama skidati i spaliti.
Kora se uklanja oprezno, da se ne povredi tkivo drveta i ne naprave rane. Očišćenu koru treba sakupiti iznijeti iz zasada i spaliti. Tako se uništavaju mnoge štetočine i njihova jaja.
Ovo se radi u jesen ili rano u proljeće.
Stara stabla
Ako su se na starim stablima pojavile duplje (šupljine) ili ukoliko je došlo do ljuštenja kore treba ih prvo dobro očistiti, a zatim dezinfiicirati, sa 5% rastvorom plavog kamena.
Često iz korijena oko debla izbijaju izdanci koji iscrpljuju voćku. Na njima se mogu pojaviti štetočine kao što su krvava uš i lisna uš. Zato izdanke treba otkopati i saseći tako da ne ostanu patrljci, jer bi iz njih izdanci izbijali još gušće i više.
Paranje kore
Ako je stablo previše bujno onda se primjenjuje uzdužno paranje kore na deblu i skeletnim granama. Paranje se sastoji u tome što vrhom voćarskog noža oprezno zasijecamo koru debla odozdo naviše, ne nanoseći povrede drvenom dijelu debla.
Paranje se izvodi rano u proljeće dok ne krenu sokovi. Ukoliko postoji opasnost od zimskih mrazeva paranje se vrši koso. Paranje ili uzdušno rovašenje kao mjera njege stabala se pokazala kao dobra za sprječavanje debljanje tkiva ispod nje.
Ukoliko ima mehaničkih povreda na deblima voćaka, njih je potrebno prvo očistiti i dezinficirati 5% rastvorom plavog kamena a potom premazati kalemarskim voskom.
Krečenje
Krečenje stabala obavezno se radi u jesen, ali se može primijeniti u 2-3 navrata tijekom jeseni i zime. Recept po kome se priprema krečna čorba je 5 kg negašenog kreča, 0.5 kg kuhinjske soli i 0.25 kg sumpora, dodati vodu i o staviti smjesu da odstoji 2 dana da bi se ljepljivost povećala i tada je primijeniti.
Bijela boja odbija sunčeve zrake i otežava naglo zagrijavanje stabla. Na taj način usporava kretanje sokova i kretanje vegetacije se može odložiti za nekoliko dana.
Ova mjera najviše efekata daje kod koštičavog voća, prije svega kajsije, breskve, šljive i višnje i kod kojih ova temperaturna kolebanja mogu i izazvati kretanje vegetacije.
Preporuka je i da se rezidba zasada voća u ovoj godini pomjeri za neki kasniji period , jer zimskom rezidbom podstičemo aktivnost voćaka i one tada postaju osjetljivije na niske zimske temperature koje mogu uslijediti poslije ovako dugog i lijepog vremena.
S obzirom na to da je i jesen bila duga i jako lijepa sa dosta visokim temperaturama za doba godine, diferenciranje cvijetnih pupoljaka je dugo trajalo i u takvim uslovima voćni zasadi su posebno osjetljivi na nagli pad i porast temperature u narednom periodu.
Dipl.ing. Snežana Dragićević-Filipović / PSSS Čačak
