Česta je pojava prisustva mrava ili mravinjaka u bašti, plasteniku, voćnjaku, ali i đubrištu, skladišnom i stambenom prostoru.
To su zglavkari sa dvostrukom ulogom, podjednako su i prijatelji i neprijatelji biljaka. Žive i prezimljavaju u kolonijama, mravinjacima, neprestano se razmnožavavajući, a poput pčela su socijalni insekti i svaka jedinka ima svoja zaduženja.
Mravi radnici su najštetniji napadajući zeljasto ili drvenasto bilje, a braneći koloniju napadaju i druge životinje. Grickajući zelenu lisnu masu dolaze do biljnih sokova koji su izvor lako pristupnog šećera.
Sponzorirani članak
Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja
Mravi prijatelji biljaka
Mravi su prijatelji biljaka, poput bubamara i ostalih korisnih insekata utiču na kontrolu štetočine hraneći se njihovim jajima ili mladim larvama, čime ometaju odrasle insekte u hranjenju.
Pokazalo se da mravi tragajući za hranom prelaze preko biljaka, ponekad sa cvijeta na cvijet, čime nenamjerno ali ipak efikasno pospješuju oprašivanje biljaka. Tijekom tradicionalnog gajenja biljaka, mravi pospješuju aeraciju zemljišta kopajući tunele u zemlji kroz koje potom voda, kiseonik i hranljive materije lakše putuju do kiijrena biljaka.
Ubrzavaju procese razlaganja organske materije, lišća i mrtvih insekata, pospješujući đubrenje biljaka. Mravi osim što se hrane štetočinama, ujedno služe i kao hrana za veće organizme. Radi se o gušterima, žabama, pticama, koji imaju svoju značajnu ulogu u kontroli štetočina.
Ali, od mrava nastaju i problemi. Lisne vaši proizvode šećer u formi tečne, ljepljive izlučevine zvane medljika ili medna rosa. Ukoliko mravi krenu ka biljkama, prisutne su lisne vaši.
Mravi uzgajaju lisne vaši i štite ih od predatora da bi zauvrat dobili medljiku, odnosno šećer koji transportuju do svojih gnijezda i njime hranili kraljicu i radni dio kolonije, a često i same lisne vaši sele sa biljke na biljku pospješujući proizvodnju medne rose.
Suzbijanje mrava
Populacija mrava kontrolira se najprije suzbijanjem biljnih ušiju i ostalih štetočina koje sišu biljne sokove. Uspješna je i primjena umjetnog zaslađivača posipanjem u blizini mrava, koji je za njih fatalan.
Posipanje cimeta i kajenske paprike po biljkama repelentno djeluje na mrave, a ne škodi im. Posipanjem kukuruznog brašna dolazi do nadimanja probavnog sustava mrava, ne mogu da ga svare i uginjavaju.
Upotrebom dijatomejske zemlje, bijeli sitni pijesak nastao taloženjem ostataka silikatnih algi, posipanjem po mravinjaku i putanjama kojima se mravi kreću, nastaje efekt dehidratacije, odnosno isušivanja mrava.
Zbog izraženih apsorpcionih sposobnosti dijatomejske zemlje, moguće je suzbijanje i puževa i bubašvaba.
Rastvor borne kiseline pravi se spajanjem kašičice borne kiseline, šećera i malo tople vode, namoče se komadići vate i mravi prolazeći, privučeni šećerom, uginjavaju djelovanjem borne kiseline.
Čitavi mravinjaci mogu se uništiti zalivanjem ključalom vodom, mada treba biti uporan. Mravinjaci odolijevaju i efektima kiša i poplava, zahvaljujući tehnici izgradnje mravljih domova u cilju opstanka.
Izvor: Agrosavjet
