Nakon zbrajanja rezultata i iskustava prethodne i “osluškivanja” tržišta pred početak nove turističke godine, iskoristili smo priliku i za Klub Menadžera portala Manager.ba o turizmu u turistima najprepoznatljivijem dijelu Bosne i Hercegovine razgovarali s v.d. direktora Turističke zajednice HNŽ Anđelkom Maslaćem.
U sadržajnom razgovoru gospodin Maslać govorio je o brojkama i onome što se krije iza njih, o refleksijama svjetskih turističkih trendova i izazova na Hercegovinu, naporima na poboljšanju infrastrukture, a prije svega obrazovanja i uputio poruku mladima koji budućnost vide, ili će tek vidjeti, upravo u turizmu.
Službene brojke za 2024. godinu su poznate – u HNŽ-u neprekidno rastu. Koliko službene brojke prikazuju i stvarno stanje?
Službene brojke nakon 2020. godine pokazuju kontinuirani rast turizma, s prosječnim godišnjim povećanjem dolazaka i noćenja od oko 10%. Međutim, jasno je kako stvarna situacija na terenu znatno nadilazi službenu statistiku, ponajprije zbog nedovoljno preciznog sustava evidentiranja gostiju.
Procjene govore kako bi stvarni broj posjetitelja i noćenja mogao biti dvostruko veći od onoga što pokazuju podaci, što ukazuje na potrebu boljeg praćenja i regulacije turističkog prometa.
Imamo li, bar približno, brojke ili procjene, koje odvajaju dnevne posjete od onih s noćenjima?
Naša županija se zove turistička destinacija upravo zbog velikog broja ostvarenih noćenja. Mostar, Neum i Međugorje predstavljaju ključna žarišta razvoja našeg turizma. Prosječan boravak na ovim destinacijama iznosi oko dva dana. Investicije u hotele i slične smještajne kapacitete jasno govore o snazi atrakcija određenog grada ili mjesta.
Ostali lokaliteti i općine na području naše županije se mogu slobodno nazivati izletničke destinacije, jer prema našim statistikama ne ostvaruju puno noćenja. U našoj županiji Mostar se ističe svojim kulturno-povijesnim naslijeđem, Neum sa toplim morem, a Međugorje duhovnim turizmom.
Svakako potencijal drugih lokacija unutar županije je značajan i zaslužuje dodatni razvoj. Zbog svega navedenog može se reći da 70% posjetitelja u našoj županiji ostvari noćenje dok njih 30% su dnevni izletnici.
Novo doba turizma
Turizam u svijetu se mijenja, a čini se kako su promjene vidljive i u Hercegovini. Jedna od promjena su digitalni kanali prodaje smještaja koji su, čini se, jedan od uzroka povećanog broj dolazaka posljednjih godina?
Zadnjih tridesetak godina cijeli svijet je u procesu globalizacije. Malo je gospodarskih sektora tako globalizirano kao turistički, a tome su znatno doprinijeli veliki informatički i informacijski iskoraci. Digitalizacija je odigrala ključnu ulogu u tome, čineći turizam jednim od najglobaliziranijih sektora.
Danas bilo koji privatni iznajmljivač ili mali poduzetnik može direktno ponuditi svoje usluge turistima iz cijelog svijeta putem platformi poput Booking.com-a, Airbnb-a i društvenih mreža. Upravo je veća informacijska dostupnost regije dovela do značajnog rasta dolazaka i dužeg zadržavanja gostiju, ali i do povećanja ulaganja u turističku infrastrukturu.a
U javnosti se digitalni kanali prodaje vežu isključivo za sivu zonu. Koliko je u stvarnosti neprijavljeni smještaj zastupljen na tim kanalima?
Siva ekonomija u turizmu nije nova pojava, ali je s digitalnim platformama postala vidljivija. Najpoznatije platforme uvode sve više mjera za regulaciju smještaja – primjer je platforma GetYourGuide gdje mogu poslovati isključivo pravne osobe.
Iako i dalje postoji značajan broj neprijavljenih objekata digitalni kanali predstavljaju priliku za regulaciju tržišta. Ova pojava je izazov ne samo za nadležne institucije, već i za same registrirane iznajmljivače, koji zbog nelojalne konkurencije gube dio prihoda. Ključ rješenja leži u učinkovitijem inspekcijskom nadzoru, strožim propisima i edukaciji iznajmljivača o prednostima legalnog poslovanja.
U postpandemijskom vremenu turizam u svijetu je u ekspanziji. Sve više se priča o njegovim negativnim posljedicama, od rasta cijena nekretnina, neodrživosti odredišta, slabijoj kvaliteti života domicilnih stanovnika…. Mnoga se znana turistička odredišta u svijetu javno opiru i ograničavaju broj dolazaka i ponude smještaja. Kakvo je u najposjećenijim odredištima u HNŽ: Mostaru, Međugorju, Neumu?
Sve što ste naveli je točno. Održivost turizma postala je ključno pitanje za mnoge destinacije, uključujući i Hercegovinu. Mostar, Međugorje i Neum zasad nisu dosegnuli kritičnu točku prekomjernog turizma, ali ako se turizam nastavi razvijati bez jasne strategije, može doći do problema.
Primjerice, u Mostaru se već osjeća pritisak u staroj gradskoj jezgri, gdje su gužve sve veće, a lokalni stanovnici nailaze na izazove u svakodnevnom životu. Neum se suočava s problemima sezonalnosti, dok Međugorje bilježi povećanu potražnju za smještajem, što je dovelo do rasta cijena nekretnina.
Ključno je balansirati razvoj turizma i očuvati kvalitetu života domicilnog stanovništva, jer bez zadovoljnih lokalnih zajednica nema ni uspješne turističke destinacije. Prema tome, održivost je pojam koji se treba više čuti kad se razgovara o turizmu.
Stručna javnost u svijetu rješenja vidi u disperziji i sadržaja i posjetitelja. Čini se kako Hercegovina prati te “novitete” razvojem Vinske ceste, cikloturizma, avanturističkog turizma?
Jedan od ciljeva Turističke zajednice HNŽ je ostvariti disperziju turističkog prometa na cijelom prostoru naše županije i aktivno radimo na tome kroz razne projekte. Naš cilj je privući različite profile posjetitelja, smanjiti sezonalnost i potaknuti cjelogodišnji turizam.
Kroz marketinške kampanje, suradnju s turističkim sektorom i razvoj infrastrukture, nastojimo jačati prepoznatljivost regije kao destinacije za autentična iskustva, prirodne ljepote i aktivni odmor, pridonoseći održivom razvoju turizma i lokalnog gospodarstva.
Jesmo li dovoljno iskoristili rast broja posjetitelja posljednjih godina ili možemo više?
U posljednjih pet godina bilježimo zadovoljavajući rast turističkog prometa, no i dalje postoji prostor za unapređenje, posebno u pogledu kvalitete ponude. Turizam kao ekonomski sektor ima smisla samo uz adekvatnu potrošnju, jer upravo ona pokreće multiplikativne učinke na gospodarstvo.
Povećana turistička potrošnja pozitivno utječe na ekonomske aktivnosti, potiče razvoj turističkih usluga i otvara nova radna mjesta, čime turizam postaje još značajniji pokretač lokalnog razvoja.
Infrastruktura i razvoj idu ruku pod ruku
Prati li infrastruktura rast turizma?
Općenito, infrastruktura i razvoj idu ruku pod ruku. Tako je i u turizmu. Razvoj infrastrukture trebao bi pratiti rast turizma, no u mnogim destinacijama to još uvijek nije u potpunosti ostvareno. Povećan broj posjetitelja stavlja pritisak na smještajne kapacitete, javni prijevoz i komunalne usluge, dok pravni okvir i obrazovni sustav često ne prate dinamične promjene u turističkom sektoru.
Pozitivan pomak u tom smjeru nadam se donijet će Turističke zajednice na razini općina i gradova, što će im omogućiti bolje upravljanje razvojem turizma na lokalnoj razini. S vlastitom Turističkom zajednicom, svaka će destinacija moći učinkovitije planirati te poticati razvoj kvalitetne turističke ponude.
Poseban naglasak treba staviti na obrazovanje kadrova u turizmu, jer kvaliteta usluge izravno utječe na zadovoljstvo gostiju i njihovu odluku o ponovnom dolasku. Turizam nije samo prilika za ekonomski rast, već i odgovornost prema prostoru i ljudima koji u njemu žive.
Kroz projektne aktivnosti vidljivi su napori na edukaciji kadrova u turizmu. Treba li ih podići i na razinu sustava obrazovanja, promjenu planova redovnog obrazovnog sustava?
Turizmom se u određenoj destinaciji mora upravljati na održiv način. Što to znači? To znači kako se mora čuvati resursna osnovica. Kako je turizam ekonomsko područje u kojem je snažno zastupljen ljudski faktor, najvažnija resursna osnovica destinacije bi bila domaće stanovništvo. Bez domaćeg (mladog) stanovništva teško će se imati prilika razvijati turizam na održiv način.
Zbog toga, investitori u turizmu ne smiju raditi kalkulacije na razini sezone, nego cjelogodišnjeg poslovanja – što će zasigurno privući domaće mlade ljude u ovo zanimljivo područje ljudskog djelovanja. U protivnom, imat ćemo problem sa odljevom domaćih mladih ljudi, a priljevom stranih sezonskih radnika što sigurno nije u duhu održivosti. Ovaj trend se upravo događa u našem okruženju i iz njega treba izvlačiti pouke.
Iskustva iz okruženja pokazuju da bez ulaganja u obrazovanje i razvoj lokalnih kadrova, turizam gubi i na kvaliteti i na autentičnosti.
Nedostaje li nam smještaja u smještajnim objektima velikog kapaciteta?
Ovo pitanje je vjerojatno usmjereno na kongresni turizam. U tom smislu, prema Kongres Magazinu, mi spadamo pod malu kongresnu destinaciju. Razlog tomu je što Bosna i Hercegovina ima Sarajevo kao veliku kongresnu destinaciju. Ima međunarodnu zračnu luku, središte je države, i ima svu hotelsku infrastrukturu potrebnu za kongresni turizam – što podrazumijeva veće smještajne kapacitete i veći broj kongresnih dvorana unutar hotela.
Hercegovina je u proteklih nekoliko godina znatno povećala hotelske kapacitete, ali još uvijek nedostaju veći hotelski kompleksi, posebno oni s četiri i pet zvjezdica. Investicije u veće hotelske kapacitete osigurale bi bolju ponudu za grupne dolaske, konferencijski turizam i luksuzni segment gostiju.
Mladi i turizam
Turizam je definitivno rastuća grana gospodarstva. Posebno u Hercegovini. Uključuju li se mladi, kao poduzetnici, dovoljno u turističke aktivnosti?
Općenito, suočavamo se s izazovom nedovoljnog angažmana mladih u poduzetništvu, iako turizam možemo smatrati jednim od najčešćih sektora u kojem mladi prepoznaju priliku za realizaciju svojih poslovnih ideja.
Ključni faktor za veći angažman mladih leži u jačanju institucionalne podrške kroz edukacije, financijske poticaje i mentorstvo.
Turizam nije samo ugostiteljstvo i hotelijerstvo – on uključuje širok spektar djelatnosti, poput organizacije tura, outdoor aktivnosti, digitalnog marketinga i promocije lokalnih proizvoda.
Ako se destinacija strateški usmjeri na razvoj domaće proizvodnje i usluga, otvara se prostor za mlade poduzetnike koji mogu doprinijeti razvoju autentične i održive turističke ponude.
S boljim uvjetima za poduzetništvo i jasnijim smjernicama, turizam bi mogao postati još privlačniji sektor za mlade, donoseći dugoročne koristi cijeloj lokalnoj zajednici.
Što bi im savjetovali? Gdje tražiti prilike?
Često se čuje izreka „nema destinacije bez turističkog proizvoda i nema turističkog proizvoda bez destinacije“. Međutim, valjalo bi dodati da „nema turističke destinacije bez domaćeg stanovništva uključenog u turizam“.
Mladi koji žele raditi u turizmu imaju mnogo prilika, ovisno o svojim interesima. Mogu se ostvariti u hotelijerstvu, posredništvu, kulturi, prijevozu, obrtništvu, medicinskom turizmu, zabavnim sadržajima te raznim uslugama na rijekama, jezerima i moru.
Uspješna turistička destinacija ne može postojati bez domaćeg stanovništva uključenog u turizam. Hercegovina je nekada bila manje razvijena na tom polju, no danas nudi puno više mogućnosti. Svaki uspjeh zahtijeva trud i vrijeme, ali uz predanost i rad mladi mogu ostvariti svoju budućnost upravo u turizmu.
Za početak, važno je probuditi poduzetnički duh u sebi i prepoznati prilike koje donosi svaka destinacija.
Budućnost
Što čeka Turističku zajednicu HNŽ-a u godini pred nama?
U nadolazećem razdoblju fokus Turističke zajednice HNŽ-a bit će na promociji, sudjelovanju u projektima te podršci inicijativama koje doprinose razvoju turizma u regiji.
Ključni dio strategije ostaje sudjelovanje na međunarodnim i domaćim sajmovima. Osim toga, TZ aktivno radi na novim i redizajniranim promotivnim materijalima, prilagođenima suvremenim komunikacijskim trendovima, kao i na razvoju marketinške strategije.
Dosadašnjim aktivnostima Hercegovina je uspješno brendirana kao atraktivna mediteranska regija, čime je osigurala svoje mjesto na turističkoj karti Europe i svijeta. To potvrđuje i kontinuirani rast broja turista iz godine u godinu. Na nama je da taj uspjeh nadograđujemo svojim aktivnostima, u čemu će nam važnu podršku pružiti lokalne turističke zajednice.
Kakva su vaša očekivanja, a kakvi planovi u narednim mjesecima, a kakvi u narednim godinama?
Turističku zajednicu treba promatrati ne samo kao organizaciju koja promovira destinaciju, već i kao ključnog nositelja strateškog razvoja turizma. Naš cilj je usmjeravati turizam u pravcu održivog rasta, jačanja kvalitete ponude i boljeg pozicioniranja Hercegovine na turističkoj karti.
U kratkoročnom razdoblju, prioritet će biti obogaćivanje turističke ponude i povećanje kvalitete turističkih proizvoda. Poticat ćemo sve inicijative koje doprinose atraktivnosti destinacije, sudjelovati na međunarodnim sajmovima i unaprijediti promociju kroz moderne komunikacijske kanale. Također, nastavit ćemo raditi na razvoju vlastitih turističkih proizvoda koji će dodatno osnažiti prepoznatljivost Hercegovine kao destinacije.
Međutim, važan izazov s kojim se suočavamo jest činjenica da moramo 70% prihoda vratiti lokalnim turističkim zajednicama. To nas dodatno usmjerava na potrebu aktivnijeg pristupa projektima i traženja dodatnih izvora financiranja. Europski fondovi i međunarodni projekti predstavljaju veliku priliku za razvoj turizma, stoga trenutno sudjelujemo u tri Interreg europska projekta, koji nam omogućuju umrežavanje s drugim turističkim regijama i jačanje naše prisutnosti na europskom turističkom tržištu.
U dugoročnom planu, cilj nam je ojačati financijsku stabilnost kroz diversifikaciju izvora prihoda i aktivno sudjelovanje u projektima koji omogućuju infrastrukturna i razvojna ulaganja. Turizam je sektor koji se neprestano mijenja, stoga ćemo nastaviti pratiti trendove, prilagođavati strategije i osigurati da Hercegovina ostane prepoznatljiva, konkurentna i održiva destinacija.
B.Š | Manager.ba
