Danas počinje zima. Astronomski, precizno i bez simbolike, zima nastupa danas u 16 sati i 3 minute. To je trenutak zimske kratkodnevnice, dana sa najmanje dnevne svjetlosti i najdužom noći u godini.
Iako ga često doživljavamo kao cijeli dan, zimska kratkodnevica je zapravo točno određen trenutak, ali on označava važnu prekretnicu.
Od danas noći više neće postajati duže, a dani, makar i neprimjetno, počinju rasti.
U isto vrijeme dok mi na severnoj Zemljinoj polulopti ulazimo u zimu, na južnoj hemisferi počinje ljeto. Razlog za to leži u nagibu Zemljine ose, a ne u udaljenosti od Sunca, kako se često pogrešno vjeruje.
Zašto je danas najkraći dan u godini?
Zemlja je zapravo najbliža Suncu nekoliko tjedana nakon zimske kratkodnevnice, ali zbog nagiba od oko 23,5 stupnja Sunčeve zrake tijekom zime padaju pod oštrijim kutom i donose znatno manje toplote.
Sunce tada ima najnižu i najkraću putanju na nebu, izlazi i zalazi najjužnije na horizontu, a u podne je najniže tijekom cele godine, zbog čega su sjenke najduže.
Naziv solsticij potiče iz latinskog jezika, od reči sol, Sunce, i sistere, stajati. Naši preci su primijetili da se u danima oko zimske kratkodnevnice Sunce prividno zadržava na istom mjestu.
Njegova visina u podne gotovo se ne menja nekoliko dana, prije nego što krene da se vraća i donosi duže i svjetlije dane. Taj prividni zastoj Sunca tumačen je kao trenutak kada tama dostiže vrhunac.
Kada se tama zaustavlja, a svjetlost se počinje vraćati?
Iako je danas dan sa najmanje svjetlosti, on u sebi nosi i obećanje promjene. Nakon zimske kratkodnevnice dani će se produžavati, u početku za svega nekoliko sekundi dnevno, a zatim sve brže kako se budemo približavali proljetnoj ravnodnevnici.
Razlika između najkraćeg dana u prosincu i najdužeg dana u lipnju iznosi gotovo devet sati. Zato se zimska kratkodnevica, iako označava početak najhladnijeg razdoblja godine, oduvijek doživljavala i kao simbol novog ciklusa i povratka svetlosti.
Astronomska i meteorološka zima
Važno je razlikovati astronomsku i meteorološku zimu. Astronomska zima počinje zimskom kratkodnevnicom i traje do proljetne ravnodnevice, koja će 2026. godine nastupiti 20. ožujka.
Meteorološka zima, s druge strane, počinje 1. prosinca i obuhvaća prosinac, siječanj i veljaču, jer se tako lakše prate vremenski i temperaturni obrasci.
Snažan utjecaj u drevnim kulturama
Zimska kratkodnevica imala je snažan značaj u gotovo svim drevnim kulturama. Smatrana je svetim trenutkom smrti i ponovnog rađanja Sunca. Monumentalne građevine poput Stonehenga u Engleskoj ili Newgrangea u Irskoj pažljivo su poravnate sa izlaskom ili zalaskom Sunca baš na dan kratkodnevnice, što svjedoči o njenoj važnosti za stare civilizacije.
Mnogi običaji preživjeli su do danas, često utkani u suvremene praznike. Skandinavski praznik Jol, dvanaestodnevna proslava vezana za kratkodnevnicu, ostavio je trag u brojnim božićnim simbolima, od zimzelenog drveta kao simbola vječnog života do paljenja badnjaka, koji predstavlja povratak topline i svetlosti.
Kod nas se ovaj dan jednostavno naziva zimska kratkodnevica. Bez mitologije i bez rituala, ali sa jasnom porukom. Danas je najkraći dan u godini. Od sutra, koliko god neprimjetno djelovalo, svjetlost se polako počinje vraćati.
