Ovoga tjedna u Hrvatskoj su na snagu stupile zakonske izmjene kojima država pokušava suzbiti rad na crno. Uz nove obveze za poslodavce, uvodi se i novi sustav za uklanjanje poslodavaca s takozvane „crne liste“.
Cilj izmjena nije samo kažnjavanje poslodavaca koji ne prijavljuju radnike, već i bolja zaštita zaposlenika kojima se zbog rada na crno ne uplaćuju doprinosi, čime se umanjuje njihova buduća mirovina.
Novi propisi predviđaju visoke novčane iznose za poslodavce koji žele ranije biti uklonjeni s liste prekršitelja, a kazne u pojedinim slučajevima dosežu i nekoliko tisuća eura po radniku zaposlenom na crno.
Sponzorirani članak
FOTO | Blackout Studio Čapljina – profesionalno zatamnjivanje auto stakala: Rezervirajte svoj termin i vozite s više udobnosti i stila
Obaveza prijave radnika
Jedna od najvažnijih izmjena odnosi se na obvezu prijave radnika na obvezno mirovinsko osiguranje od dana koji se utvrđuje kao početak rada.
Ova mjera namijenjena je sprječavanju situacija u kojima radnici zbog rada na crno ostaju bez evidentiranog radnog staža i uplaćenih doprinosa, što u konačnici utječe na visinu njihove buduće mirovine.
Istodobno se mijenjaju i pravila vezana uz javnu objavu poslodavaca koji su prekršili zakon. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike po službenoj će dužnosti brisati poslodavce s takozvane crne liste nakon što protekne godinu dana od utvrđivanja rada na crno.
Isto vrijedi i za poslodavce kojima Državni inspektorat nije naložio plaćanje kazne.
Strožija rješenja
Dosadašnje rješenje bilo je znatno strože jer je razdoblje javne objave na crnoj listi trajalo šest godina. Nove zakonske odredbe također omogućuju ranije brisanje s crne liste, ali uz plaćanje propisane kazne. Poslodavac koji je prvi put zatečen u radu na crno može zatražiti brisanje s liste prije isteka godine ako plati 2.650 eura za svakog radnika zaposlenog na crno.
Ako inspekcija drugi put u roku od tri godine utvrdi rad na crno kod istog poslodavca, iznos se povećava na 6.630 eura po radniku.
Za treći i svaki sljedeći slučaj rada na crno u istom trogodišnjem razdoblju, kazna iznosi 8.000 eura po neprijavljenom radniku.
Poslodavci trajno na crnoj listi
Istodobno, poslodavci koji budu zatečeni u takvom prekršaju više od dva puta neće moći zatražiti brisanje s crne liste prije isteka jedne godine, prenosi Capital.
Poslodavci koji žele biti uklonjeni s crne liste mogu podnijeti zahtjev Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike putem elektroničke pošte.
Nije propisan poseban obrazac, već se zahtjev podnosi u slobodnoj formi, ali ga mora potpisati ovlaštena osoba. Uz zahtjev mora biti priložen dokaz o uplati kazne ili dokaz o prisilnoj naplati putem FINA-e, ako je kazna plaćena na taj način.
Također je obvezno dostaviti rješenje Državnog inspektorata kojim se utvrđuje postojanje rada na crno, budući da upravo to rješenje određuje visinu kazne, na temelju čega Ministarstvo provjerava je li obveza u cijelosti podmirena.
