Hutovo blato često se opisuje kao jedno od posljednjih velikih močvarnih područja Mediterana. Na prvi pogled čini se nepromjenjivim: ista jezera, kanali, tršćaci i vodene površine koje iz godine u godinu privlače posjetitelje, ljubitelje prirode i istraživače.
No ispod površine odvijaju se procesi koje nije moguće uočiti tijekom jednog posjeta ili jedne sezone. Upravo zato sustavno praćenje prirode postaje jedan od najvažnijih alata za razumijevanje budućnosti ovog jedinstvenog prostora.
U okviru EU projekta MoWaCLIM, financiranog kroz Interreg IPA VI-A CBC HR-BA-ME 2021.–2027., u Hutovom blatu uspostavljen je integrirani sustav praćenja koji povezuje monitoring kvalitete vode, ribljeg fonda i močvarne vegetacije. Takav pristup omogućuje usporedbu podataka kroz vrijeme te pruža znatno potpuniju sliku o tome kako promjene u vodi utječu na biljni i životinjski svijet močvare.
Sponzorirani članak
Ugovor na neodređeno od prvog radnog dana: Lidl zapošljava više od 1.000 prodavača u preko 20 gradova
Danas automatske hidrološke stanice na lokacijama Krupa-Karaotok i Ustava kontinuirano bilježe podatke o vodostaju, temperaturi, količini kisika, salinitetu, pH vrijednosti i drugim važnim pokazateljima kvalitete vode.
Istodobno, stručnjaci na terenu prate promjene u sastavu biljnih zajednica, rasprostranjenosti vrsta i stanju ribljeg fonda. Na taj način moguće je povezati ono što se događa u vodi s onim što se događa u živom svijetu Hutovog blata.
Najnoviji rezultati pokazuju da je riječ o očuvanom i funkcionalnom močvarnom ekosustavu, ali i da se pojedini procesi postupno mijenjaju.
Tijekom istraživanja zabilježeno je širenje pojedinih vrsta vodene vegetacije, posebice vrtložastog krocanja (Myriophyllum verticillatum) i žutog lopoča (Nuphar lutea), dok je istodobno potvrđeno stabilno stanje rijetke i strogo zaštićene vodene ljubice (Hottonia palustris), jedne od najvrjednijih biljnih vrsta Hutovog blata.
Takve promjene same po sebi nisu razlog za zabrinutost, upozoravaju stručnjaci.
”Močvare su prirodno dinamični sustavi u kojima se vodostaji, staništa i zajednice organizama neprestano prilagođavaju uvjetima okoliša. Međutim, kada se određene vrste počnu širiti na nova područja ili mijenjati svoj udio u zajednicama, to može biti signal da se postupno mijenjaju i uvjeti života u močvari“, navode iz Regionalnog resursnog centra (ReReC), koji u okviru projekta MoWaCLIM provodi istraživanja biološke raznolikosti.
Promjene nisu vidljive samo u biljnom svijetu. Monitoring ribljeg fonda pokazao je prisutnost četrnaest ribljih vrsta, pri čemu ribljom zajednicom dominiraju alohtone i invazivne vrste, posebno babuška (Carassius gibelio), dok su autohtone vrste i dalje prisutne, ali u znatno manjem broju.
„Ulovljeni primjerci uglavnom su dobrog zdravstvenog stanja, bez značajnijih znakova bolesti ili degradacije staništa. Takvi podaci nam omogućuju da procijenimo kako promjene u okolišu utječu na ravnotežu među vrstama te kakav bi mogao biti razvoj ribljih zajednica u budućnosti“, ističe dr.sc. Jerko Pavličević.
Vodni režim Hutovog blata desetljećima se mijenja pod utjecajem prirodnih procesa, ali i ljudskih aktivnosti. Korištenje vodnih resursa, regulacije vodotoka, promjene u oborinama i sve duža sušna razdoblja postupno utječu na količinu i raspored vode u prostoru. Upravo močvare među prvima reagiraju na takve promjene. Biljke, ribe i drugi organizmi često postaju svojevrsni pokazatelji stanja okoliša mnogo prije nego što promjene postanu vidljive široj javnosti.
”Promjene u sastavu biljnih i životinjskih zajednica ne odražavaju se samo na prirodu. One mogu utjecati i na ekosustavne usluge koje močvara pruža ljudima. Hutovo blato pomaže u zadržavanju vode tijekom razdoblja obilnih oborina, ublažava posljedice poplava, sudjeluje u pročišćavanju vode, skladišti ugljik te pruža staništa brojnim vrstama od lokalnog i međunarodnog značaja. Ujedno predstavlja važan resurs za razvoj održivog turizma i očuvanje prirodne baštine doline Neretve”, ističe direktorica Parka, dr.sc. Irena Rozić.
Iz Regionalnog resursnog centra ističu kako je najveća vrijednost uspostavljenog sustava upravo mogućnost praćenja promjena kroz dulje vremensko razdoblje.
“Prirodni procesi u močvarama odvijaju se sporo i često nisu odmah vidljivi. Tek kroz kontinuirano praćenje vode, vegetacije i životinjskih zajednica moguće je razumjeti što se događa u ekosustavu, razlikovati prirodne cikluse od dugoročnih trendova i na vrijeme prepoznati procese koji mogu utjecati na buduće stanje močvare”, navode iz ReReC-a.
Vrijednost projekta stoga nije samo u prikupljenim podacima nego i u suradnji stručnjaka različitih područja, upravljača zaštićenim područjem i međunarodnih partnera. Po prvi put podaci o vodi, vegetaciji i ribljem fondu analiziraju se zajedno, što omogućuje znatno bolje razumijevanje povezanosti hidrologije i biološke raznolikosti.
Rezultati dosadašnjeg monitoringa pokazuju da se Hutovo blato i dalje uspješno odupire brojnim pritiscima, ali i da priroda već bilježi promjene koje će biti važno pratiti u godinama koje dolaze. Upravo zato kontinuirano praćenje postaje temelj za očuvanje ne samo pojedinih vrsta, nego i cjelokupnog sustava čije vrijednosti daleko nadilaze granice samog Parka prirode.
