Na brdu Križevac iznad Međugorja održana je sveta misa Uzvišenja svetoga Križa.
Tradicionalno godišnje misno slavlje koje već više od devet desetljeća okuplja vjernike iz Međugorja, okolnih mjesta, ali i hodočasnike pristigle iz različitih krajeva svijeta.
Prva nedjelja nakon blagdana Rođenja Blažene Djevice Marije – Male Gospe – poseban je dan u Međugorju.
Sponzorirani članak
JUR PROM zapošljava - donosimo detalje natječaja!
Toga dana prema Križevcu od ranih jutarnjih sati kreću rijeke hodočasnika, a uspon prema velikom križu za mnoge nije samo fizički napor nego i čin vjere, molitve, zahvalnosti i osobne pobožnosti.
Na vrhu Križevca, podno monumentalnog križa koji gotovo čitavo stoljeće predstavlja jedan od prepoznatljivih simbola Međugorja, vjernici su sudjelovali u svetoj misi Uzvišenja svetoga Križa.
Križevac je, kao i svake godine, bio mjesto molitve i sabranosti.
Brojni hodočasnici uspinjali su se kamenitim putem moleći postaje križnog puta, dok su se na samom vrhu, unatoč zahtjevnom usponu, okupljali uoči misnog slavlja.
Križ podignut u godinama velike neimaštine
Povijest Križevca seže u 1933. godinu, kada se Crkva pripremala za proslavu Svete godine Otkupljenja.
Potaknuti tadašnjim međugorskim župnikom fra Bernardinom Smoljanom, župljani su, unatoč velikoj neimaštini, odlučili na brdu Šipovcu iznad Međugorja podignuti monumentalni betonski križ.
Križ je visok 8,5 metara i širok 3,5 metara, a u njegovo su križište ugrađene relikvije Isusova Križa koje su dobivene iz Rima.
Prva sveta misa na Križevcu slavljena je 16. ožujka 1934. godine.
Već u rujnu 1935. godine mostarsko-duvanjski biskup fra Alojzije Mišić odredio je da se blagdan Uzvišenja svetoga Križa u Međugorju slavi prve nedjelje nakon Male Gospe.
Toga dana na Križevcu se počela slaviti pučka sveta misa, čime je nastala tradicija koja traje sve do danas.
Na križu su ispisane riječi koje i danas svjedoče o vjeri ljudi koji su ga podigli:
- IHS – Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskoga roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade podigoše o. Bernardin Smoljan, župnik i župa Međugorje. Od svakoga zla oslobodi sve nas, Isuse!
Od župnog blagdana do susreta hodočasnika iz cijeloga svijeta
Prvih desetljeća Križevac je na blagdan Uzvišenja svetoga Križa okupljao prvenstveno župljane Međugorja, kao i njihove prijatelje i vjernike iz okolnih mjesta.
Sve se promijenilo 1981. godine.
Nakon događaja koji su Međugorje učinili poznatim diljem svijeta, Križevac je postupno postao jedno od najprepoznatljivijih mjesta molitve za brojne hodočasnike.
Ono što je nekada bio blagdan prvenstveno lokalne zajednice, danas je dan kada se prema Međugorju slijevaju rijeke ljudi iz različitih zemalja i kultura.
I ove nedjelje prizor je bio isti – hodočasnici su pristizali pješice, pojedinačno i u skupinama, noseći sa sobom svoje nakane, zahvalnosti i molitve.
Za neke je uspon na Križevac višegodišnja tradicija, za druge prvi susret s ovim brdom.
No svima je zajedničko isto odredište – veliki križ na vrhu i sveta misa koja se ondje slavi jednom godišnje.
Križevac tako i danas ostaje mjesto gdje se susreću povijest Međugorja, vjera njegovih župljana i hodočasnička tradicija koja je tijekom desetljeća prerasla lokalne granice.
Mise i za one koji nisu mogli na Križevac
Za vjernike koji se zbog dobi, zdravstvenih razloga ili drugih okolnosti nisu mogli uspeti na Križevac, svete mise danas su slavljene u župnoj crkvi u 7, 8, 12, a večernja misa bit će u 18 sati.
Na blagdan Uzvišenja svetoga Križa svete mise nisu se slavile u područnim crkvama.
Dok se na Križevcu slavila godišnja sveta misa, Međugorje je još jednom pokazalo prizor koji se već desetljećima ponavlja.
Tisuće koraka prema križu, molitvu uz postaje križnog puta i tišinu pred velikim betonskim križem koji je prije 92 godine podignut kao znak vjere, ljubavi i nade.
Križevac je tako i ove godine bio više od mjesta na koje se dolazi.
Za brojne hodočasnike bio je mjesto na kojemu se zastaje, moli i ostavlja vlastita nakana pod znakom križa.
