U Hercegovini se nalazi rijeka koja prkosi uobičajenom smjeru riječnog toka. Krupa, duga svega devet kilometara, jedna je od posebnosti Hutova blata jer njezina voda, ovisno o vodostaju Neretve, može teći u oba smjera.
Rijeka Krupa glavni je vodotok Parka prirode Hutovo blato, a povezuje Deransko jezero s Neretvom, u koju se ulijeva kod Dračeva.
U uobičajenim uvjetima voda Krupom otječe iz Hutova blata prema Neretvi. Međutim, kada vodostaj Neretve znatno poraste, događa se neobična pojava: rijeka mijenja smjer toka i voda se vraća prema Deranskom jezeru.
Sponzorirani članak
JUR PROM d.o.o. raspisao natječaj za Product managera - traže se 3 izvršitelja
Kako objašnjavaju iz Parka prirode Hutovo blato, nije riječ o optičkoj varki, nego o stvarnom kretanju vode u suprotnom smjeru od uobičajenog.
Kako rijeka može teći uzvodno?
Objašnjenje ovog prirodnog fenomena krije se u iznimno malom nagibu riječnog korita.
Prema stručnom radu objavljenom u e-Zborniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, pad korita Krupe iznosi približno 0,05 promila, odnosno svega pet centimetara po kilometru, piše N1.
Zbog tako malog nagiba, porast vodostaja Neretve može promijeniti odnos razina vode između dviju rijeka.
Kada Neretva dovoljno nabuja, njezina voda potiskuje Krupu prema Deranskom jezeru, zbog čega Krupa počinje teći uzvodno.
To ne znači da voda prkosi zakonima gravitacije. Ona se i dalje kreće pod utjecajem razlike u razinama vode, samo u smjeru suprotnom od uobičajenog toka.
Povratni tok može donijeti i zamućenu vodu Neretve, čiji se sitni sediment taloži u mirnijim dijelovima močvare i utječe na oblikovanje njezina prostora.
Rijeka koja nema klasičan izvor
Još jedna zanimljivost Krupe jest činjenica da nema klasičan riječni izvor.
Umjesto toga, riječ je o otoci Deranskog jezera, odnosno vodotoku kojim voda iz jezera otječe prema Neretvi.
Krupa je tako dio složenog hidrološkog sustava Hutova blata, koji čine jezera, kanali, podzemne vode i brojni krški izvori.
Upravo povezanost različitih vodnih sustava omogućuje pojavu dvosmjernog toka, koja Krupu čini jednom od najzanimljivijih rijeka u Hercegovini.
Važna za jedan od najvrijednijih močvarnih prostora
Hutovo blato ima iznimnu ekološku važnost, osobito za brojne vrste ptica koje se sele između Europe i Afrike.
Neke ptice na tom području borave tijekom seobe, druge ondje prezimljuju, dok pojedine vrste stalno nastanjuju močvaru.
Zbog svoje prirodne vrijednosti Hutovo blato je 24. rujna 2001. godine uvršteno na Ramsarski popis močvara od međunarodnog značaja.
Promjene u vodostaju i protoku Krupe pritom imaju važnu ulogu u očuvanju cjelokupnog močvarnog ekosustava.
Više od 6.600 mjerenja otkriva promjene na rijeci
Kako bi se bolje razumjele hidrološke posebnosti Krupe, Park prirode Hutovo blato i Sveučilište u Zadru postavili su automatsku hidrološko-meteorološku postaju u sklopu međunarodnog projekta SMART-Water.
Postaja neprekidno prati vodostaj, površinsku brzinu toka, temperaturu vode i meteorološke uvjete.
Tijekom prvih 277 dana rada prikupljeno je više od 6.600 mjerenja, koja su pokazala izražene sezonske razlike.
Podaci prikupljeni od listopada 2025. do kraja lipnja 2026. pokazali su da su najviši vodostaji zabilježeni tijekom zime, s vrhuncem početkom siječnja, dok su najniži bili krajem lipnja.
Temperatura vode u promatranom razdoblju kretala se između 5,5 i 28,4 Celzijeva stupnja.
Takva mjerenja omogućuju bolje praćenje hidroloških promjena i razdoblja niskih vodostaja te pružaju važne podatke za očuvanje Hutova blata.
