Riječ “listopad” u hrvatskom jeziku označava deseti mjesec u godini, dok Česi i Poljaci istim nazivom označavaju studeni. Iako potječu iz istoga slavenskog korijena, nazivi mjeseci u različitim jezicima ne moraju označavati isto razdoblje.
Prema pisanju N1 BiH, češki Slovník spisovného jazyka českého, rječnik praškog Instituta za češki jezik, listopad definira kao jedanaesti mjesec u godini. Isto značenje riječ ima i u poljskom jeziku, što potvrđuje rječnik sjp.pl.
I Slovenci su nekada listopadom nazivali studeni. Današnji Slovar slovenskega knjižnega jezika taj naziv bilježi kao zastario, uz primjer “rodil se je 14. listopada”.
Zašto listopad i studeni nose takva imena?
U hrvatskom jeziku listopad je deseti mjesec, dok se jedanaesti naziva studeni. Irena Miloš u časopisu Hrvatski jezik, koji izdaje Institut za hrvatski jezik, podrijetlo tih naziva objašnjava starom izrekom: U listopadu lišće pada, u studenome studen vlada.
Češki rječnik uz naziv mjeseca navodi i njegovo doslovno značenje, odnosno opadanje lišća tijekom jeseni.
I ostali hrvatski nazivi mjeseci povezani su s prirodom i nekadašnjim načinom života.
Lipanj je dobio ime po lipi, a srpanj po srpu, jer tada počinje žetva. Kolovoz je nazvan po kolima kojima se nakon žetve prevozio urod s polja.
Travanj označava razdoblje kada trava ozeleni, dok je svibanj dobio ime po grmu svibu, odnosno svibovini, koji ima sitne bjelkaste cvjetove.
Isti naziv, ali različiti mjeseci
Listopad nije jedini primjer naziva koji u različitim jezicima označava različite mjesece.
Prema istom članku, prosinac je u bugarskom i starijem slovenskom jeziku označavao siječanj, a ne prosinac kao u hrvatskom.
Naziv ožujak povezuje se s lažju, odnosno promjenjivim vremenom tijekom toga mjeseca, kada se izmjenjuju topliji dani i snijeg.
Slične razlike postoje i kod drugih slavenskih naziva. Češki srpen i poljski sierpień označavaju kolovoz, dok je hrvatski srpanj sedmi mjesec u godini.
Poljski lipiec označava srpanj, a isto značenje ima i litvanska riječ liepa.
Zašto listopad na latinskom znači osmi mjesec?
Latinski nazivi mjeseci, koji se svakodnevno koriste u Bosni i Hercegovini, također imaju zanimljivu povijest.
Rimska godina nekada je počinjala u ožujku, zbog čega su nazivi septembar, oktobar, novembar i decembar nastali od latinskih brojeva septem, octo, novem i decem, odnosno sedam, osam, devet i deset.
Kada je siječanj postao prvi mjesec u godini, nazivi su ostali nepromijenjeni, iako su se mjeseci pomaknuli za dva mjesta.
Prvi tiskani kalendar na hrvatskom jeziku
Prema članku objavljenom u časopisu Hrvatski jezik, prvi tiskani kalendar na hrvatskom jeziku prije četiri stoljeća sastavio je bosanski fratar Matija Divković.
Rođen je 1563. godine u Jelaškama kod Vareša, a preminuo 1631. godine u Olovu.
Hrvatska enciklopedija navodi da su sva njegova djela tiskana bosančicom te da je riječ o prvim knjigama tiskanima tim pismom.
Današnji hrvatski nazivi mjeseci ustalili su se znatno kasnije.
Časopis Danica prvi ih je predložio 1837. godine, a temeljili su se na Relkovićevu “Kućniku” iz 1796. godine, priručniku o seoskom gospodarstvu napisanom u desetercu.
