Velika Gospa je blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, a slavi se svake godine 15. kolovoza pa je taj dan ujedno i državni blagdan u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo.
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, na području općine Čapljina, proslavlja se u Trebižatu i Dračevu.
Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo. Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Sponzorirani članak
FOTO | Gala otvaranje slastičarnice Lanola: Novo slatko odredište osvojilo cijeli grad!
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom.
To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanoga života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!” Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta.
U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
