back to top

    Uzgoj papričica feferona: Mali početni kapital, a tražene na tržištu

    439

    Uzgoj feferona nije mnogo zastupljen, iako je potreban mali početni kapital i dosta su tražene na tržištu.

    Proizvodnja papričica feferona počinje od rasada u prvoj dekadi travnja. Feferoni dolaze kao druga kultura u plodoredu i mogu da se uspješno gaje poslije mladog luka, pšenice, ječma…

    Jesenja obrada je već urađena, tako da je potrebno rasuti stajnjak ili NPK đubrivo i zaorati. Zatim se radi dodatna obrada kako bi se postigla mrvičasta struktura zemljišta.

    Sponzorirani članak

    FOTO | MariGold Frizerski Studio otvorio vrata u Čapljini: Marijana Raguž nakon povratka iz Irske pokrenula vlastiti posao

    Čapljina je bogatija za još jedan poslovni projekt i novo mjesto posvećeno ljepoti, njezi i profesionalnoj frizerskoj usluzi. U Ulici Petra Krešimira IV broj 10, u neposrednoj blizini HVIDRA-e Čapljina,... Pročitaj više

    Navodnjavanje

    Nakon toga se postavlja sustav za navodnjavanje i malč folija. Pravljenje bankova nije obavezno, ali svakako pruža prednost za bolji rast i razvoj biljaka. Važno je istaći da se početak i kraj folije zatrpava zemljom zbog vjetra.

    Presađivanje feferona se obavlja početkom druge polovice lipnja do prve polovice srpnja, sa razmakom od 25 cm između biljaka i međuredno 25-30 cm.

    Ručna sadnja

    Sadnja se obavlja ručno, a najbolji položaj biljaka je kada se sade u cik-cak formi. U zavisnosti od tipa zemljšta, poslije par sati je potrebno zalivanje.

    Đubrenje se obavlja zajedno sa navodnjavanjem sustavom fertigacije. Kod klasičnog uzgoja za fazu ukorjenajvanja preporuka jeda se koristi NPK 1:3:1, kod faze vegetativnog porasta NPK đubrivo u formulaciji 1:1:1, kod faze cvjetanja NPK 1:3:1 i u fazi plodonošenja i branja NKP 2:1:3 ili 2:2:4.

    Što se tiče zaštite, kod konvencionalnog načina uzgoja upotreba pesticida ima smisla kada šteta dođe do ekonomskog praga.

    Berba i prinos

    Jedina mana ove proizvodnje je što je potrebna radna snaga, jer se berba obavlja ručno. U početku, plodovi se beru na 5-6 dana, a za vrijeme glavne berbe na svaka 2 do 3 dana.

    Prosječan prinos je 10-20 tona po hektaru (pa i više, zavisno od sorte), a mogu se plasirati na tržište u svježem stanju, konzervirani, sušeni, mljeveni…

    Naprimjer, ljuta crvena feferona sa visećim plodovima, umjerene ljutine je rana sorta i osigurava prinos od 10 do 15 tona po hektaru, dok ljuta žuta feferona sa štrčećim plodovima, rana sorta, ima prosječan prinos od 15 do 18 tona po hektaru.

    Izvor: dipl. ing. poljoprivrede  Živko Šašić
    Savjetodavne Srpske / agrosaveti.rs