Recesija u BiH nešto je što se već dulje spominje, no službenog proglašenja ulaska u recesiju nema.
A s obzirom na sve negativnije ekonomske parametre, nije isključeno da će se uskoro i službeno biti proglašeno ovo teško ekonomsko stanje, piše Večernji list BiH.
Pad proizvodnje metala
Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u lipnju je u odnosu na prethodni mjesec pala za 5,5 posto, dok je u usporedbi s lipnjem prošle godine pala za čak 7,6 posto. Razdoblje od šest mjeseci ove godine u odnosu na šest mjeseci prošle donijelo je pad za 5,5 posto. Sve manje proizvodimo hranu, pa je pad tu 4,2 posto, zatim kožu i srodne proizvode, gdje je pad 15,9 posto, pa potom bazne metale, gdje je pad 26,3 posto, te tekstil za čak 37,5 posto.
Sponzorirani članak
Centar za mlade Čapljina organizira besplatne radionice video montaže - prijavite se
Prateći podatke iz 2008. i 2009., nevjerojatno je koliko je sličnosti u brojkama kada uspoređujemo ove dvije krize, međutim, ova je kudikamo teža realno gledajući i uzimajući u obzir što se sve nakalemilo na aktualnu situaciju, od pandemije, preko rata do inflacije i tako dalje. Da ne bi ispalo da BiH ovisi sama o sebi, potrebno je sagledati i situaciju u svjetskim okvirima jer lako bismo mi s našom recesijom da sve države svijeta, posebice one razvijene, ne drma ova teška ekonomska situacija.
U svom tjednom izvješću to je navela i Hrvatska udruga poslodavaca, kao jedna od najrelevantnijih organizacija na ovim prostorima, koja se bavi ekonomskim temama.
Nastavak recesije
”S druge strane Atlantika, nakon plitke recesije na prijelazu iz prošle u ovu godinu, sve izgledniji je njezin nastavak u drugoj polovici godine. Naime, prerađivačka industrija sve više posrće pod teretom slabe globalne potražnje i narušene konkurentnosti zbog skupljeg ugovaranja ključnih energenata, kao i rasta eura.
Štoviše, kumulativni rast kamatnih stopa od 400 baznih bodova, njihov dodatni rast uz slabljenje fiskalnog stimulansa s vremenskim pomakom slabi domaću potražnju, što ne može poništiti ni (teoretski) značajan oporavak izvoza. Kao najveća ekonomija, Njemačka ni u jednom ciklusu rasta kamatnih stopa u posljednjih 50 godina nije izbjegla recesiju.
Istodobno, glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave, IFO) za euro područje u svibnju, kao i tvorničke narudžbe za Njemačku šalju nam negativne signale, osobito za prerađivačku industriju. I dalje je prisutna neizvjesnost u pogledu isporuka ključnih energenata u nastavku godine. Vjerojatnost recesije u Europi u sljedećih 12 mjeseci malo je iznad 40 posto.
U 2023. HUP i dalje očekuje de facto stagnaciju ekonomije u euro području i potom prosječni rast od svega 0,5 posto u 2024. godini”, naveli su u svom priopćenju.
”Tehnička recesija”
Upravo se recesiju u Njemačkoj najviše gleda s područja Balkana jer mnogo toga vezano je uz najjaču europsku silu. Milijarde maraka iz te zemlje pristižu u BiH. Tamo se koristi termin “tehnička recesija”, međutim, i pticama na grani jasno je da su građani pod jakim udarom rasta cijena hrane, energenata, stanovanja i da su na udaru krize svjetskih razmjera. U Njemačkoj čak i nema naznaka sustavnog oporavka, što je novi ozbiljan problem, a jedini konkretan plan koji vidimo je nastavak usisavanja radne snage jer se novim zakonom predviđa useljenje novih 400 tisuća radnika u Njemačku. Njemačka će i na druge načine tražiti mogućnosti oporavka, a spominje se i preseljenje pogona iz Kine u Europu, a tu bi BiH trebala tražiti svoju priliku i postati “Kina” Europe…
