Internetski “ratnici” su proteklih godina ozbiljan problem u svijetu. Mrze sve i svakoga, ismijavaju koga stignu, crtaju metu na čelu.
I to je brutalna istina, koliko god bolna bila.
Uživaju u prozivanju bilo koga, bilo da je riječ o novinaru koji je napisao neki tekst ili o osobi koja se kao predmet podsmjeha našla na društvenim mrežama, a one danas trpe sve i svašta, najodvratnije prizore.
Sponzorirani članak
Kako izgleda rad u modernom trgovačkom lancu: Što Lidl donosi zaposlenicima u BiH?
Negativni komentari dominiraju
Ovih dana svijet je napustila D. M., žena koja se pomokrila na ulici u Banjoj Luci. Netko je to vidio, snimio, priča se proširila, a nesretna žena nije se mogla s time nositi. Taman je prošla godina dana otkako je 22-godišnji Mladen iz Laktaša, naivno dobar, odlučio sebi oduzeti život jer je također postao predmet ismijavanja.
On je došao na benzinsku crpku i vidio oglas za posao. Odlučio se prijaviti kako bi donekle olakšao svojim roditeljima. Međutim, čovjek koji mu je trebao biti kolega pretvorio se u monstruma. Pitao ga je koji je spol, spava li u trećoj smjeni na poslu, uglavnom sve što ga je moglo zadovoljiti kako bi mladića prikazao u što gorem svjetlu, a na kraju je sebe kao takvog prikazao.
Nažalost, Mladen godinu dana nije s nama. I nemojmo se zavaravati, nisu ništa bolji internetski “ratnici” koji navijaju i potiču na zlo od onih koji ga izravno čine.
Internet ratnici
Podsjetimo na ljetošnji događaj i ubojstvo Nizame Hećimović. Dok ju je monstrum Sulejmanović udarao nekolicina internetskih “ratnika” ga je podržavala u bezumnom činu. Na kraju joj je oduzeo život pred kamerama. Psihologinja Mia Kosović još je 2018. govorila o sve većem nasilju na internetu. – Mišljenja sam da je mržnja na internetu prisutna već dulji niz godina.
Ono što je danas Facebook nekoć su bili forumi, chatovi i druge platforme na kojima su ljudi mogli, pod plaštom anonimnosti, iznositi svoje stavove i sukobljavati se s neistomišljenicima. Jedina razlika koju bih naglasila jest veća dostupnost samog interneta u kućanstvima. Danas gotovo ne postoji osoba koja ne posjeduje profil na Facebooku – navela je tada. Internetsko “ratovanje” je za Telegram komentirala i psihologinja Tijana Debelić.
– Do napada online dolazi u raznim situacijama, najčešće onima u kojima nasilnik želi napakostiti žrtvi, ocrniti je i osramotiti pred drugim ljudima, možda iz osvete, zavisti i ljubomore ili jednostavno radi “liječenja” vlastitih kompleksa izbacivanjem agresije, nezadovoljstva i frustracije prema trećoj osobi, koja postaje žrtveno janje. Kada govorimo o mlađim dobnim skupinama, nasilje na internetu uključuje poticanje uznemiravanja, širenje uvredljivih komentara ili okrutnih, katkad čak i prijetećih poruka; širenje grupne mržnje, slanje fotografija žrtve i kreiranje internetskih stranica kojima je cilj ismijati osobu – istaknula je.
Jedno istraživanje u Italiji potvrdilo je da su žrtve online zlostavljanja depresivne, tužne, samoozljeđuju se… – Ako naiđemo na takvo nasilje, trebamo pokušati na sve dostupne i legalne načine zaštititi žrtvu i pomoći joj.
Naravno, prijeko je potrebno stvoriti i strukturiraniji zakonodavni okvir koji će iznjedriti pravila i zakone, a koji će omogućiti da nasilnici budu kažnjeni na isti način kao da je riječ o nasilju u stvarnom svijetu jer on to zapravo i jest, posebice za djecu i mlade – kazala je stručnjakinja uz ostalo.
EU okvir
Podsjetimo, u EU je stupio Zakon o digitalnim uslugama koji će promijeniti način na koji funkcioniraju veliki pretraživači i online platforme, a BiH je obvezna uskladiti svoj zakonodavni okvir s EU okvirom.
Ostaje nada da će nove regulative donekle smanjiti broj internetskih “ratnika”, no, dok god se na njih ne počne konkretno utjecati, kako putem pravosuđa tako i putem stručnih psiholoških savjetovanja, teško će se nešto poboljšati.
Izvor: Vecernji.ba
