Jedna od povrtlarskih vrsta koja ima izuzetno povoljno djelovanje na zemljište je grašak.
Osim što ćemo njegovom sjetvom osigurati berbu, obogatit ćemo zemlju korisnim elementima, povećati njegovu plodnost i rahlost.
Kao predusjev djeluje pozitivno na većinu drugih biljnih vrsta koje uzgajamo i doprinosi njihovoj rodnosti.
Prednosti i mane jeseni i proljeća
Sjetva graška tijekom jeseni ima niz prednosti. U zimskom razdoblju ova kultura akumulira hranjive materije, prije svega azot, sprečava eroziju, može da se iskoristi kao zeleno đubrivo.
Nakon skidanja ljetnih kultura ima dovoljno vremena da se zemlja obradi i pripremi za sjetvu koja se u kontinentalnim područjima obavlja tijekom listopada i početkom studenog, a u južnim i do kraja studenog.
Cilj je da do pojave mraza, snijega i niskih temperatura imamo mlade biljke koje su dovoljno narasle i razvile se da mogu izdržati takve uvjete. Suviše ranom sjetvom one prerastu i postaju osjetljive na mraz, dok kod suviše kasne, niske temperature mogu biti pogubne za biljke u fazi nicanja.
Možemo ga sijati u redove ili kućice. Kod sjetve u redove na pripremljenoj parceli ili gredici napravimo plitke kanale dubine do 3 cm. Međuredni razmak je od 15 do 20 cm, a razmak u redu je od 5 do 7 cm.
Može da se iskoristi kao zeleno đubrivo
U ovom razdoblju mlade biljke mogu napasti lisne uši i zbog toga usjev treba redovno pregledati i pravovremeno štititi. Ponekad se javljaju i bolesti tipične za hladnije vremenske uvjete.
Oštre zime bez snježnog pokrivača mogu dovesti do izmrzavanja, a prevlažna sredina do truljenja. Kako bi smanjili gubitke, grašak možemo uzgajati u tunelima koji će ih zaštiti preko zime.
Prednost jesenske sjetve je što biljke nastavljaju da rastu u rano proljeće, ranije plodonose, imaju dovoljno vlage u zemljištu, uspiju da izbjegnu neke opasne štetočine, a tu u prvom redu izbjegavamo crvljivost plodova i štetu od žiška.
Grašak se sije u rano proljeće čim vrijeme dozvoli
I pored toga što je tehnika skoro ista, proljetna sjetva može biti problematična iz više razloga. Potrebno je sačekati da se zemljište ugrije kako bi pristupili obradi i sjetvi. Obično je to u ožujku, ali nepovoljni uvjeti mogu termin sjetve da odlože što povećava problem napada štetočina i pojave oboljenja.
U nekim godinama proljeća su suha i neophodno je zalijevanje. Prednost je što u povoljnim uslovima grašak niče ujednačeno, biljke brzo rastu.
Sjetva pred zimu
Poseban oblik je kasna zimska sjetva kada u zemlju polažemo sjeme koje ostaje neaktivno, uspavano, zbog niskih temperatura, prekriveno snijegom.
Prednost je što ovakvo sjeme klija i niče u veoma rano proljeće. Biljke su izuzetno otporne, a usjev izbjegava najveći broj štetočina i bolesti.
Nedostatak je što nam trebaju veće količine sjemena, jer je veliki broj zrna koja će propasti. Drugi problem je neujednačeno nicanje i razvoj što stvara probleme tijekom perioda vegetacije, oko zaštite i berbe.
Izvor: Agrosavjet
