Sve stranke Hrvatskog narodnog sabora u Bosni i Hercegovini iskazale su opredjeljenje za zajednički nastup na predstojećim izborima, a posebno na onim razinama na kojima je ugrožena pozicija Hrvata kao naroda.
Naime, u Vitezu je održana 23. sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH, na kojoj se razgovaralo o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, te o zajedničkom nastupu stranaka HNS-a na Općim izborima 2018. godine.
Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora opredijeljene su za zajednički nastup, što je i logično, u cilju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa.
Međutim, kao što je to bilo i prijašnjih godina – sve hrvatske stranke zbiju redove i stanu na jednu stranu, dok HDZ1990 ode na drugu stranu.
Tako je i ovih dana predsjednik HDZ1990 priopćio kako je na sjednici Središnjega odbora održanoj 14. listopada 2017. godine u Kupresu donio Odluku o samostalnom izlasku na Opće izbore 2018. godine.
”Ova odluka najvišeg stranačkoga tijela, između dva sabora, jasno obvezuje kako mene kao Predsjednika, tako i sve članice i članove HDZ 1990. O našoj Odluci, o samostalnom nastupu upoznato je Predsjedništvo HNS-a”, navodi Ilija Cvitanović.
Ovakav istup ”devedesetke” ne čudi, s obzirom da se isto događalo i prethodnih izbornih ciklusa, a sve na štetu hrvatskog naroda.
Primjerice, ova stranka kandidirala je Martina Raguža za člana Predsjeništva iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2014. godine, a Raguž je u Sarajevu osvojio 24.969 glasova. Da je Raguž pokupio nehrvatske, odnosno dominantno bošnjačke glasove, govori činjenica kako u Sarajevu po popisu stanovništva iz 2013. godine živi 13.00 Hrvata.
Ova stranka razbila je hrvatskog jedinstvo i na izborima 2010. godine, kada je njihov tadašnji član, inače Čapljinac, Stjepan Krešić, svojim glasom pomogao da Platforma formira vlast.
Naime, Stjepan Krešić sazvao je tada konstituirajuću sjednicu Doma naroda Federalnog parlamenta prije nego je konstituiran klub Hrvata. Krešić je nakon toga prešao u HSP BiH, jednu od stranaka platformaške vlasti u F BiH, koja je uspostavljena nezakonito, pučem i gaženjem izborne volje bh Hrvata. Potom je izabran za izaslanika u klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH, da bi, nakon tri i pol godine, pri kraju mandata, ponovo promijenio politički dres, nakon što je postalo očito da će HSP zbog sudjelovanja u gaženju hrvatske biračke volje nestati s političke scene.
Međutim, od odgovornosti ne treba abolirati ni ljude poput Bože Ljubića, koji je zbog osobnog interesa vukao političke poteze cijelog života. Naime, doktor iz Mostara zajedno sa Ivom Sanaderom i Ivanom Šukerom razbijao je jedinstvo Hrvata formirajući novu stranku u BIH, HDZ1990, da bi isti napustio i vratio se u HDZ BIH gdje je obilato nagrađen foteljom zastupnika u Hrvatskom saboru…
Kao i njegov nekadašnji šef u ”devedestki”, i Josip Merdžo, glavni tajnik te stranke, 2014. je napustio tu stranku i sve funkcije, da bi kasnije bio nagrađen mjestom direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BIH, na čijem je čelu i danas.
Primjerom svojih lidera, odnosno prebjega, poveli su se i lokalni dužnosnici i članovi devedesetke, širom BIH, koji su prilikom kraha svoje stranke brže-bolje promijenili dresove, oprali ruke od stranke i preko noći postaili ili nezavisni ili članovi stranke preko koje opet žele ostvariti svoj osobne i financijske interese…
