U špilji Vjetrenici kod Zavale u Popovu polju živi 85 vrsta životinja koje mogu opstati samo pod zemljom.
Prema radu objavljenom 2023. godine u časopisu Diversity, sustav Vjetrenice drugo je najbogatije podzemno stanište na svijetu.
UNESCO ga je 2024. godine uvrstio na Popis svjetske baštine.
Vjetrenica se otvara na rubu Popova polja, 300 metara istočno od središta Zavale u općini Ravno, na 260 metara nadmorske visine i 12 kilometara zračne linije od Jadranskog mora, navodi javna ustanova koja upravlja špiljom.
Najnovije mjerenje, koje UNESCO navodi u odluci o upisu, pokazuje da su njezini kanali dugi 7.323,9 metara. Turistička staza duga je 600 metara.
Što znači 85 vrsta koje žive samo u mraku
Životinje koje biolozi nazivaju troglobiontima cijeli život provode pod zemljom i ne mogu opstati na površini.
U preglednom radu biologa Delića, Pipan, Ozimeca, Culvera i Zagmajster iz 2023. godine navodi se da je u samoj Vjetrenici pronađeno 85 takvih vrsta, a u cijelom sustavu, s obližnjim špiljama Bjelušicom i Lukavcem, 93.
Iz sustava je znanstveno opisano čak 40 novih podzemnih vrsta, od toga 35 iz Vjetrenice.
Autori zaključuju da je sustav Vjetrenice drugo najbogatije podzemno stanište na svijetu.
UNESCO u obrazloženju upisa navodi i širu sliku: u špilji je dosad otkriven 231 takson živih bića, od dvije vrste bakterija i 14 gljiva do 35 protista i 180 životinja.
Devet vrsta istog roda, više nego igdje na svijetu
Posebnost Vjetrenice sitni su podzemni rakovi iz roda Niphargus.
U njoj živi devet vrsta tog roda, što je najveći broj podzemnih vrsta istog roda zabilježen na jednom mjestu na svijetu, pišu autori rada.
U potopljenim kanalima u donjem dijelu špilje živi i čovječja ribica (Proteus anguinus), koju autori opisuju kao najveću i najupečatljiviju životinju podzemlja Dinarida.
Upozoravaju da su njezine južne populacije vjerojatno ugroženije nego što se mislilo.
Deset taksona iz sustava nalazi se na Crvenom popisu IUCN-a, a 14 na Crvenom popisu Bosne i Hercegovine.
Vjetar po kojemu je dobila ime
Ime špilje znači otprilike vjetrovito mjesto i dolazi od zračne struje koja puše kroz nju.
UNESCO navodi brzinu vjetra u sustavu do 8,5 metara u sekundi, a autori rada pišu da udari na ulazu dosežu i 89 kilometara na sat.
Prema njihovoj pretpostavci, upravo zbog vjetra u špilji živi malo vrsta šišmiša.
Unutra je temperatura oko 11 stupnjeva tijekom cijele godine, izvijestio je Reuters u kolovozu, kada su posjetitelji u špilji tražili spas od vrućine od 40 stupnjeva.
Prema istom izvješću, tijekom 2025. godine posjetila ju je 21.000 ljudi, a skupine su ograničene na 80 osoba.
U špilji su pronađeni i ostaci leoparda stari između 29.000 i 37.000 godina, navodi UNESCO.
Vjetrenica je na Popis svjetske baštine uvrštena 26. srpnja 2024. godine, na 46. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu u New Delhiju, prema kriteriju koji štiti najvažnija prirodna staništa za očuvanje biološke raznolikosti, piše N1.
