Poslodavci u Bosni i Hercegovini traže povećanje broja radnih dozvola za strane državljane zbog nedostatka radnika, dok sindikati i ekonomski stručnjaci upozoravaju da se dugoročno rješenje krije u većim plaćama i boljim uvjetima rada.
Bosna i Hercegovina suočava se sa sve izraženijim nedostatkom radne snage, zbog čega poslodavci traže povećanje kvota za zapošljavanje stranih radnika.
Najviše radnih dozvola tijekom prošle godine dobili su državljani Srbije, Indije, Nepala, Turske, Bangladeša i Kine.
Sponzorirani članak
EuroCompany99 traži tehnologa - pogledajte sve detalje natječaja!
Dok poslovna zajednica upozorava da bez dodatnih radnika pojedine djelatnosti neće moći normalno funkcionirati, predstavnici sindikata smatraju da bi poslodavci prije svega trebali poboljšati uvjete rada i povećati plaće domaćim radnicima, piše N1 BiH.
Poslodavci u FBiH traže 30.000 radnih dozvola
Vlada Republike Srpske dala je suglasnost za izdavanje 5.000 radnih dozvola stranim državljanima i osobama bez državljanstva u 2027. godini.
Od tog broja, 1.500 dozvola odnosi se na produljenje već izdanih, dok je 3.500 predviđeno za novo zapošljavanje.
Na razini Bosne i Hercegovine kvota za 2026. godinu iznosi više od 7.000 radnih dozvola, raspoređenih na sljedeći način:
- Federacija BiH: 4.500 radnih dozvola
- Republika Srpska: 2.000 radnih dozvola
- Brčko distrikt BiH: više od 920 radnih dozvola
Od ukupne kvote nešto više od 2.300 dozvola namijenjeno je produljenju postojećih, dok je više od 5.000 predviđeno za novo zapošljavanje stranaca.
Unatoč tome, poslodavci u Federaciji BiH i dalje zahtijevaju povećanje kvote na 30.000 radnih dozvola, upozoravajući na nedostatak radnika i sporost administrativnih postupaka.
“Na oglase za posao nitko se ne javlja”
Poduzetnik Suad Ećo tvrdi da poslodavci ne traže jeftiniju radnu snagu, nego pokušavaju pronaći zaposlenike kojih nema dovoljno na domaćem tržištu.
Poslodavci ne traže jeftinu radnu snagu. Mi nismo u poziciji da pokušavamo kalkulirati gdje je jeftiniji radnik – domaći ili strani. Međutim, ono što svi moraju shvatiti jest da se i mi nalazimo u situaciji da naše gospodarstvo više ne može opstati zbog nedostatka radnika, rekao je Ećo.
Ističe da se na raspisane natječaje često nitko ne javlja te da nedostatak odgovarajućih zaposlenika već utječe na poslovanje ugostiteljskih objekata.
Na oglase koje dajemo nitko se ne javlja. Imate u Sarajevu situaciju da se restorani, kafići i određeni hoteli zatvaraju zbog nedostatka odgovarajuće radne snage, dodao je.
Poslodavci pritom dovode u pitanje i službene evidencije zavoda za zapošljavanje, na kojima se nalazi više od 300.000 nezaposlenih osoba. Smatraju da ti podaci ne odražavaju stvarno stanje jer se dio građana prijavljuje prvenstveno radi ostvarivanja socijalnih prava.
Sindikati upozoravaju na plaće i uvjete rada
Predstavnici sindikata imaju drukčije stajalište. Smatraju da se nedostatak radnika koristi kao opravdanje za izbjegavanje povećanja plaća i poboljšanja uvjeta rada.
Nikola Vidović, viši asistent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Banjoj Luci, ističe da zapošljavanje stranih radnika nije samo po sebi loše rješenje, ali da je važno utvrditi zbog čega domaći radnici napuštaju tržište rada.
Prema njegovu mišljenju, problem nastaje kada se nedostatak zaposlenika pokušava riješiti dovođenjem strane radne snage, umjesto ulaganjima u produktivnost, tehnologiju i bolje plaćena radna mjesta.
Problem je što su naši radnici mahom otišli u inozemstvo na bolje plaćena radna mjesta, dok domaće gospodarstvo, u suštini, zadržava model jeftine radne snage, umjesto ulaganja u produktivnost i tehnologije, a onda, posljedično, i osiguravanja većih plaća domaćim radnicima koje bi ih zadržale u zemlji, upozorio je Vidović.
Hrvatska izdala više od 20.000 radnih dozvola državljanima BiH
Na nerazmjer između odlaska domaćih radnika i dolaska stranaca upozoravaju i podaci o radnim dozvolama.
Tijekom 2025. godine u Bosni i Hercegovini izdano je više od 6.000 radnih dozvola stranim državljanima, dok je samo Hrvatska državljanima BiH izdala više od 20.000 radnih dozvola.
Vidović smatra da takav odnos pokazuje zašto oslanjanje na uvoz radne snage ne može biti dugoročni temelj gospodarskog razvoja.
Kao ključna rješenja ističe povećanje produktivnosti, ulaganje u tehnologiju i otvaranje bolje plaćenih radnih mjesta koja bi potaknula domaće stanovništvo na ostanak.
Veleposlanstvo BiH u Indiji obustavilo izdavanje dijela viza
Dodatne poteškoće pojavile su se i u postupku izdavanja viza stranim radnicima.
Veleposlanstvo BiH u Indiji tijekom studenoga obustavilo je izdavanje i potpisivanje radnih viza te viza za privremeni boravak radnicima iz Indije, Nepala, Šri Lanke i Bangladeša.
Razlog je nemogućnost provjere stvarnog stanja i popunjenosti kvota za zapošljavanje stranaca.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na nepravilnosti i nedovoljnu kontrolu sustava izdavanja viza.
BiH je postala “El Dorado” za ovu temu. Počele su se agencije iz Srbije i Hrvatske igrati ovdje s našim ljudima i pokušavati osigurati ogroman broj viza i, zapravo, mi nemamo kontrolu što se zaista na terenu događa, izjavio je Konaković.
Dodao je da vlasti razumiju potrebe gospodarstva, ali da se mora uspostaviti odgovarajući nadzor nad izdavanjem dozvola i dolaskom stranih radnika.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupan broj zaposlenih u prvih devet mjeseci 2026. godine smanjen je za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.



