Bosanci i Hercegovci se ne hrane kvalitetno – pokazalo je istraživanje o prehrambenim navikama koje je provela Agencija za statistiku FBiH.
Podatci o kvaliteti ishrane nisu alarmantni, ali jesu oni o gojaznosti. Hranu solimo prije nego je probamo. Na jelovniku su najčešće bijeli kruh, pita, rafinirani ugljikohidrati, riža i krumpir.
Najčešće obrok volimo zasladiti slatkišima, a zaliti gaziranim pićem – ovo su samo neke od prehrambenih navika bh. građana proizašlih iz istraživanja Agencije za statistiku FBiH javlja N1.
Sponzorirani članak
JUR PROM d.o.o. raspisao natječaj za Product managera - traže se 3 izvršitelja
Kruh je namirnica koju građani BiH na dnevnoj bazi najčešće kupuju. Svaki građanin u prosjeku dnevno pojede pola kile kruha. Godišnje je to 160 kg, dok Europljani jedu 35 kg godišnje kruha. Obrnuto proporcionalno je u potrošnji mesa.
Bh. građani godišnje pojedu 35 kg, a građani EU 80 kg. Mnogo manje jedemo voće i povrće. Umjesto preporučenih 400 grama dnevno, povrće konzumiramo duplo manje. Najrjeđe pripremamo ribu i orašaste plodove, a sadrže najviše nutritivne vrijednosti.
“Situacija nije alarmantna kada je u pitanju kvaliteta ishrane, ali jeste kad je u pitanju gojaznost, pogotovo abdominalna gojaznost koja se mjeri obimom struk bokovi, jer je ona u direktnoj vezi s kardiovakularnim oboljenjima”, kazala je Selma Gičević, doktorica nutricionističkih znanosti.
Istraživanja su pokazala da ni namirnice koje su relativno pristupačne ne nalaze put do trpeza bh. građana. Ovakav način ishrane ima i svoje posljedice.
“Skoro 22 posto populacije odraslih je prekomjerno gojazno, a 42 posto prekomjerno teško. Za gojaznost i prekomjerna težina je prisutna i kod najmlađih, što je vrlo nepovoljno”, kazala je Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Nutritivno vrijedna ili ne hrana koju jedemo je sigurna – poručuju iz Agencije za sigurnost hrane. Proizvoda koji sadrže GMO u BiH tvrde nema, dok je prisustvo GMO dozvoljeno u ishrani stoke.
“Znanost je rekla i iza toga stoji čvrsto da apsolutno nema nikakvog rizika ukoliko su životinje hranjene s GMO, ukoliko ljudi konzumiraju proizvode koji dolaze od tih životinja”, pojasnio je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.
Stručnjaci upućuju na preventivno djelovanje. Prehrambene navike stječu se u predškolskom uzrastu, u krugu obitelji i vrtića. Što ranije interveniramo, bolje po cjelokupno zdravlje bh. populacije.
