Da će prstenovanje ptica u Hutovu blatu biti pun i pogodak, potvrdila je već druga smjena prvog kampa uopće za prstenovanje ptica s oznakama organizacije iz BiH, otkrivši poljskog trstenjaka.
Prstenovači, predvođeni srbijanskim biologom Nenadom Spremom iz Apatina, tu majušnu pticu registrirali su već drugog dana rada.
Na upit o radu druge smjene i novoj vrsti Nenad Spremo kaže: ”Uhvatili smo jednu novu vrstu za BiH, koja za sada nikada nije zabilježena, a u regiji je jako rijetka, u Srbiji isto nikad nije zabilježena, dok u Hrvatskoj ima nekoliko nalaza. Nekom srećom, odnosno, našom upornošću, došli smo u situaciju da uhvatimo tu jako, jako rijetku pticu, dakle, to je prvi nalaz za BiH”.
Sponzorirani članak
Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja
Kako ste je prepoznali?
”Ona je prepoznatljiva, to je trstenjak mnogo manji od tipičnih vrsta trstenjaka koje inače hvatamo, mnogo manji”, kaže Spremo, pa na opasku – kao kolibrić, nastavlja:
”Ipak je malo veći od kolibrića, u granici nekih najmanjih ptica koje srećemo u Europi. Jako mala, manja od srodnika trstenjaka, dakle, poljski trstenjak se zove, latinski naziv joj je Acrocephalus agricola. Ima prepoznatljive karakteristike, odmah smo to, pomoću nekih mjera, i vizualno primjerili, tako da smo to zabilježili, fotografirali i dokumentirali”, naglašava radnim ozračjem zadovoljni srbijanski prstenovač ptica.
Nalazu je svjedočio i Josip Vekić, voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato, inače inženjer zaštite i lovstva, koji kaže:
”Zanimljiva ptica, vjerojatno neka lutalica, slučajna vrsta koja je tu, nekoliko komada u povijesti prstenovanja uhvaćeno je u Hrvatskoj, u Srbiji ni jedan, iako se oni desetljećima bave prstenovanjem ptica. Za sada ni jedan! Moramo istaknuti, prvi kamp u Hutovu blatu otkriva tako zanimljivu vrstu koja obitava na krajnjem istoku Europe i zapadnim dijelovima Azije. Poljski trstenjak spada u najmanje ptice, tankih noga, kratkih krila, to što preleti toliku udaljenost je baš zanimljivo, pravi fenomen. Nalaz je još jedna potvrda važnosti Hutova blata, a nakon ovog nalaza, možda do kraja bude i još nekih iznenađenja”, kaže inženjer Vekić te dodaje:
”Do sada smo evidentirali 45 vrsta ptica, uglavnom su to ptice tršćaka i niskog žbunja jer su i mreže koje postavljamo prikladne za te vrste. Do kraja kampa očekujem između 60 i 70 vrsta ptica”, ističe inženjer Vekić.
Valja reći kako je druga smjena kampa imala žestoki ritam rada, a voditelj smjene Nenad Spremo, kada je postavljenje mreža u pitanju, na svome je terenu.
U tršćacima je znalački postavljamo mreže tako da su prstenovači u njima redovito nailazili na za prstenovanje bogat plijen.
Valja reći da će uz koordinatora projekta Josipa Vekića, Hercegovina u Renatu Vidoviću imati još jednog predstavnika.
”Jako mi se svidio ovaj posao, pa sam odlučio ostati sve četiri smjene”, kaže Vidović, inače student biologije.
Inače, uz nekoliko iskusnih prstenovača, u radu druge smjene kampa sudjelovali su uglavnom studenti, od Međugorja i Mostara, preko Visokog i Banja Luke.
