Plan odlazaka za 1. ožujka 2020. godine mnogima se izjalovio. Pandemija je usporila iseljavanje.
Jedni su ostali u BiH i odlučili pokušavati i dalje živjeti i raditi, a drugi su čekali ili još čekaju bolje vrijeme kako bi zamijenili ovu zemlju.
Za samo 11 dana u siječnju Porezna uprava FBiH zabilježila je pad broja zaposlenih za gotovo četiri i pol tisuće.
Sponzorirani članak
JUR PROM d.o.o. raspisao natječaj za Product managera - traže se 3 izvršitelja
Brojni pokušaji rada u BiH
I pticama na grani postalo je jasno da je značajan dio tih nezaposlenih ovu zemlju odlučio trajno zamijeniti. BiH ostaje i bez mladih i bez starih, što potvrđuje informacija da u 804 naselja iz 90 bh. općina ne živi nijedan maloljetnik.
Nadovezujući se na te podatke, mladi putem društvenih mreža pišu o razlozima zbog kojih su napustili zemlju, a objava jednog 30-godišnjaka posebno se isticala.
– Školovao sam se zahvaljujući roditeljima i radeći honorarne poslove. Nakon završetka fakulteta nadao sam se da će stvari krenuti nabolje. Djeluje banalno, ali nisam tražio ni posao u struci, nego neki normalan kako bih se danas-sutra mogao osamostaliti, zasnovati obitelj i graditi priču u ovoj zemlji.
Međutim, stalno mrcvarenje na različitim poslovima, plaća od koje ne mogu ništa ostaviti sa strane, a kamoli pomoći roditeljima, prisilili su me da krenem dalje. Pola mog srednjoškolskog razreda je u Njemačkoj, a druga polovina s kojom se čujem razbacana je svugdje, a najmanje je onih koji su ostali u BiH. Kakva god trenutačna kriza bila, zemlja u kojoj sam sada među prvima će iz nje izići i zato sam sretan što sam ovdje – napisao je.
Bh. društvo, kako je rekao banjolučki profesor Braco Kovačević, postaje gerijatrijsko.
Nedavno je objavljena analiza kako je sve više divljih životinja u blizini naselja i, koliko god zvučala surovo, istina je da je većina naselja kojima te životinje hrle prazna i da zato postaju nova staništa
. Pogranična područja su, kako reče prof. dr. sc. Tado Jurić, “spaljena zemlja”, i to zbog pandemije “bijele kuge” i iseljavanja. Ono što se nije ispunilo 1. ožujka 2020. godine, moglo bi se realizirati u ljeto 2021.
Njemačka na novom početku
Plan Njemačke za oporavak gospodarstva je cijepiti većinu svog stanovništva da bi se od ljeta počelo s gospodarskim oporavkom jer je korona “obećanu zemlju”, prema procjenama, koštala već 250 milijardi eura, propalo je 16 tisuća tvrtki, a pet tisuća ih nema nikakve šanse preživjeti.
I koliko god ta kriza bila teška, realno je očekivati da će najjača ekonomska sila Europe i jedna od vodećih u svijetu prionuti poslu maksimalno, dok će zemlje Balkana analizirati poteškoće, a neke, poput BiH, negodovati zbog nedostatka cjepiva.
O egzodusu iz ove zemlje toliko toga je napisano, ali analitičari s pravom strahuju kako najgore tek slijedi.
Prve pokazatelje mogli bismo vidjeti već na ljeto. Jer dok u Bosni i Hercegovini traje zdravstvena kriza, o gospodarskoj malo tko vodi računa, a ona polako, ali sigurno postaje sve složenija
